Bez sumnje, drvo oraha je veoma cijenjeno, prvenstveno zbog svog jestivog ploda. Orah potiče iz Male Azije, a životni vijek mu je oko sto godina. Smatra se velikim i snažnim drvetom, dostiže visinu od oko 25 metara, a krošnja mu se širi oko 20 metara.
Orah nije zahtjevan za uzgoj i uspijeva u gotovo svim uslovima, a pod povoljnim okolnostima daje obilne plodove.
Još od davnina naši preci smatrali su orah "depresivnim" drvetom i vjerovali da su mnogi tragični događaji nastajali upravo ispod njega. Iako danas ovo djeluje kao sujeverje, savremena istraživanja pokazuju da orah može biti opasan na specifičan način.
Orah proizvodi velike količine ugljendioksida koji je teži od zraka i zadržava se ispod krošnje. Ako zaspite ispod drveta u mirnom vremenu, postoji rizik od gušenja. Pored toga, orah oslobađa eterična ulja koja negativno utiču na rast drugih biljaka, zbog toga ispod njega često ne raste trava, a jedino bršljan uspijeva.
Koren oraha je snažan i dubok, može podići beton i oštetiti temelje kuće. Stručnjaci savjetuju da se orah ne sadi blizu kuće, parkinga ili drugih građevinskih objekata. Ako baš želite da ga posadite, držite ga dalje od kuće i sadite u jesen, dok ljetni odmor provedete pod sigurnijim drvetom poput lipe.
Uprkos opasnostima, orah je koristan: njegov plod je hranljiv, a grančica drveta može odagnati insekte. Konzumacija ploda je zdrava, ali umjereno, jer prevelike količine mogu izazvati neželjene efekte.
Iako je orah cijenjen zbog ploda i hlada, njegov potencijalni rizik po zdravlje i imovinu zahtijeva oprez pri sadnji i boravku ispod njega.