Drevni grad Hatuša u današnjoj Turskoj, nekadašnja prijestolnica moćnog Hetitskog Carstva koje je vladalo sjevernim i centralnim dijelom Anadolije između 1650. i 1200. godine prije nove ere, već decenijama privlači pažnju arheologa. Upravo na ovom lokalitetu otkriveni su tragovi do sada nepoznatog jezika koji bi mogao donijeti nova saznanja o razvoju indoevropskih jezika.
Tokom više od jednog stoljeća istraživanja u Hatuši pronađeno je oko 30.000 glinenih pločica ispisanih klinastim pismom. One pružaju vrijedan uvid u historiju, običaje, religiju i svakodnevni život stanovnika Anadolije iz bronzanog doba. Zbog izuzetnog kulturnog i historijskog značaja, Hatuša je 1986. godine uvrštena na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.
Neočekivano otkriće na glinenoj pločici
Većina pronađenih tekstova napisana je na hetitskom jeziku, koji se smatra najstarijim potvrđenim indoevropskim jezikom. Ovoj velikoj jezičkoj porodici pripadaju i brojni savremeni evropski jezici, uključujući engleski. Osim hetitskog, na pločicama su pronađeni i tekstovi na luvijskom, palajskom i hatijskom jeziku.
Međutim, tokom arheoloških iskopavanja 2023. godine istraživači su naišli na potpuno neočekivano otkriće. U jednom kultnom tekstu pronađena je recitacija zapisana na jeziku koji nauci do sada nije bio poznat.
Prema riječima istraživača, hetitski tekst u kojem se nalazi ovaj odlomak upućuje na jezik kojim se govorilo u području Kalašme, regije smještene na sjeverozapadnoj granici Hetitskog Carstva.
Pripada anatolijskoj grani indoevropskih jezika
Iako naučnici još nisu uspjeli u potpunosti dešifrovati sadržaj pronađenog zapisa, potvrdili su da je riječ o jeziku koji pripada anatolijskoj grani indoevropskih jezika. U istoj grupi nalaze se i hetitski, luvijski i palajski jezik.
Stručnjaci objašnjavaju da indoevropski jezici čine jednu od najvećih jezičkih porodica na svijetu te danas obuhvataju veći dio Evrope i indijskog potkontinenta. Smatra se da svi potiču od zajedničkog praindoevropskog jezika, koji se, prema jednoj od vodećih teorija, razvio na području oko Crnog mora, odnosno današnje južne Ukrajine. Baskijski jezik ostao je izuzetak jer ne pripada ovoj jezičkoj porodici.
Jezik iz Kalašme iznenadio istraživače
Pretpostavlja se da se drevna Kalašma nalazila u blizini današnjih turskih gradova Bolua ili Geredea, nedaleko od područja na kojem se nekada govorio palajski jezik.
Ipak, novootkriveni jezik pokazuje veću sličnost s luvijskim jezikom, koji je bio rasprostranjen u jugoistočnim dijelovima Hetitskog Carstva, nego s palajskim, iako se govorio znatno bliže području Kalašme.
Buduća istraživanja mogla bi otkriti još izgubljenih jezika
Za sada je identificiran tek manji dio jezika kojim se govorilo u Kalašmi, ali istraživači vjeruju da bi buduća arheološka iskopavanja širom Anadolije mogla donijeti nove natpise i dodatni materijal koji će omogućiti bolje razumijevanje ovog davno izgubljenog jezika.
Novo otkriće još jednom potvrđuje koliko je Hatuša važna za proučavanje drevnih civilizacija. Nalazi s ovog lokaliteta ne otkrivaju samo političku i kulturnu historiju Hetitskog Carstva, već i skrivene tragove jezika koji su hiljadama godina bili izgubljeni, a danas postepeno otkrivaju nove dijelove historije čovječanstva.