Posljednji nuklearni sporazum između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, Novi START, istekao je u srijedu u ponoć po srednjoevropskom vremenu, čime je svijet prvi put nakon više od pola stoljeća ostao bez ikakvih ograničenja za dva najveća nuklearna arsenala. Time je značajno povećan rizik od nove globalne utrke u naoružanju, u kojoj će i Kina igrati sve važniju ulogu.
Mreža sporazuma o kontroli naoružanja, uspostavljena u decenijama nakon Kubanske raketne krize 1962. godine – trenutka kada je svijet bio najbliže nuklearnom ratu, imala je za cilj smanjenje opasnosti od nuklearne katastrofe. Međutim, istekom Novog START-a, Washington i Moskva ostali su bez posljednjeg važećeg mehanizma koji je ograničavao njihove strateške nuklearne snage.
Stara uloga Rusije je završena
Ukupan broj nuklearnih bojevih glava u svijetu smanjen je tokom 2025. godine na oko 12.000, u odnosu na više od 70.000 iz 1986. godine. Ipak, Sjedinjene Države i Rusija nastavljaju modernizaciju svojih arsenala, dok je Kina u protekloj deceniji više nego udvostručila broj nuklearnih bojevih glava.
Zagovornici kontrole naoružanja upozoravaju da istek sporazuma ne znači samo ukidanje ograničenja, već i gubitak povjerenja te mehanizama provjere nuklearnih namjera.
U analizi za CNN, novinar Matthew Chance podsjeća da Rusija od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine ima znatno slabiju ulogu na međunarodnoj sceni. Pad SSSR-a ostavio je Kremlj s manjim teritorijem, slabijom ekonomijom i ograničenim globalnim utjecajem.
Ipak, status nuklearne supersile omogućavao je Rusiji da zadrži mjesto za glavnim stolovima međunarodne diplomatije, gdje je mogla ravnopravno pregovarati sa Sjedinjenim Državama o pitanjima globalne sigurnosti. Istekom Novog START-a, taj simbolički status dodatno je oslabljen.
Od „historijskog“ sporazuma do potpunog raskida
Novi START potpisan je 2010. godine između tadašnjeg američkog predsjednika Baracka Obame i ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva, a ograničavao je obje zemlje na najviše 1.550 raspoređenih strateških nuklearnih bojevih glava. Sporazum je tada proglašen historijskim.
Danas, kako navodi CNN, i sporazum i era nuklearne kontrole između Moskve i Washingtona pripadaju prošlosti.
Tjeskoba u Moskvi, ravnodušnost u Washingtonu
Istek posljednjeg ugovora o kontroli naoružanja – za čije je kršenje Washington ranije optuživao Moskvu zbog uskraćivanja inspekcija – nije izazvao veću zabrinutost u administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa. Sam Trump je ranije poručio da ga istek sporazuma ne brine, sugerišući da bi se mogao postići „bolji dogovor“.
S druge strane, u Moskvi je vladala očita zabrinutost. Dmitrij Medvedev, sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, upozorio je da bi istek sporazuma mogao ubrzati tzv. „Sat Sudnjeg dana“, simbol približavanja čovječanstva globalnoj katastrofi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je izostanak odgovora SAD na prijedlog produženja sporazuma izuzetno opasan za globalnu sigurnost.
„Prvi put dvije najveće nuklearne sile svijeta ostale su bez osnovnog dokumenta koji ograničava njihove arsenale“, rekao je Peskov, dodajući da je to „vrlo loše za stratešku stabilnost“.
Strah od američke nuklearne ekspanzije
Ipak, dio zabrinutosti u Kremlju ima i stratešku pozadinu. Bez ugovornog okvira, Rusija se suočava s mogućnošću gotovo neograničenog širenja američkog nuklearnog potencijala, uključujući i obnovu projekata iz doba Hladnog rata.
Za razliku od nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, današnja Rusija s daleko slabijom ekonomijom teško može parirati takvom razvoju događaja, što dodatno produbljuje jaz u moći između dvije države.
Sjedinjene Države, s druge strane, sve više nastoje u buduće sporazume uključiti i Kinu, rastuću nuklearnu silu.
Istek Novog START-a, zaključuje CNN, ne označava samo kraj jednog ugovora, već i kraj ere u kojoj su Sjedinjene Države bile spremne prihvatiti formalna ograničenja vlastitog nuklearnog arsenala.
Moskva: Više nema obaveza
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da istekom Novog START-a strane više nisu vezane nikakvim obavezama iz tog sporazuma.
„Smatramo da su strane u principu slobodne da same biraju svoje naredne korake“, navodi se u saopćenju, koje prenose ruski i ukrajinski mediji.