Gojaznost se često povezuje isključivo sa životnim navikama, ali stručnjaci ističu da to nije jedini uzrok. Na tjelesnu težinu mogu utjecati i genetika, okolina i određena zdravstvena stanja.
Procjenjuje se da genetika ima ulogu u čak 40 do 60 posto slučajeva gojaznosti, što znači da sklonost ka višku kilograma često nije samo stvar izbora.
Kako geni utječu na tjelesnu težinu
Istraživanja na porodicama i blizancima pokazuju da nasljedni faktori značajno utiču na rizik od gojaznosti.
Stručnjaci razlikuju tri glavna oblika:
Monogenska gojaznost – nastaje zbog promjene jednog gena, najčešće LEPR, koji utiče na hormon leptin zadužen za osjećaj sitosti. Kada ovaj sistem ne funkcioniše, dolazi do pojačanog unosa hrane.
Poligena gojaznost – najčešći oblik, nastaje kombinacijom velikog broja gena. Naučnici su do sada povezali oko 500 gena sa sklonošću ka gojaznosti, uključujući gen FTO, koji može uticati na apetit i izbor hrane.
Sindromska gojaznost – rijedak, ali težak oblik koji se javlja vrlo rano u životu i povezan je s određenim genetskim sindromima i razvojnim poremećajima.
Uloga okoline
Pored genetike, veliku ulogu ima i tzv. „obezogeno okruženje“, način života koji podstiče nezdravu ishranu i nedostatak kretanja.
To uključuje:
- manjak fizičke aktivnosti
- puno vremena pred ekranima
- nedostatak pristupa zdravoj hrani
- sjedilački način života
- život u sredinama bez dovoljno kretanja
Čak i rane prehrambene navike mogu uticati na kasniji rizik od gojaznosti.
Zdravstveni i hormonski faktori
Na tjelesnu težinu mogu uticati i određena zdravstvena stanja poput:
- sindroma policističnih jajnika (PCOS)
- dijabetesa
- depresije
- poremećaja štitne žlijezde (hipotireoza)
Ova stanja mogu mijenjati hormone i metabolizam, što otežava regulaciju težine.
Prevencija i liječenje
Iako genetika može povećati rizik, stručnjaci naglašavaju da se gojaznost može kontrolisati i liječiti.
Preporuke uključuju:
- uravnoteženu ishranu uz savjet nutricioniste
- oko 150 minuta fizičke aktivnosti sedmično
- trening snage najmanje dva puta sedmično
- kvalitetan san (najmanje 7 sati)
- upravljanje stresom (joga, meditacija)
U težim slučajevima moguće su i medicinske terapije ili hirurški zahvati.
Kada potražiti pomoć
Ako postoji zabrinutost zbog tjelesne težine, preporučuje se razgovor s ljekarom koji može procijeniti stanje, uputiti na stručnjake i pomoći u izradi individualnog plana.
Također, važno je obratiti pažnju i na mentalno zdravlje, jer gojaznost može uticati na samopouzdanje i emocionalno stanje.