Bosna i Hercegovina godinama se suočava sa ozbiljnim izazovima u oblasti upravljanja otpadom. Nedovoljni kapaciteti za tretman pojedinih vrsta otpada, veliki broj deponija i potreba za usklađivanjem sa evropskim standardima zahtijevaju sistemski pristup i dugoročnu strategiju nadležnih institucija.
Upravo zbog toga je važno da se javna rasprava o otpadu vodi na osnovu stručnih analiza, zakonskih činjenica i provjerenih podataka, a ne na osnovu dezinformacija koje stvaraju strah među građanima.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma navodi da je prekogranični promet otpada u Bosni i Hercegovini strogo regulisan domaćim zakonodavstvom evropskim propisima, uz obavezne saglasnosti država izvoza, tranzita i uvoza.
Potrebna je jasna strategija upravljanja otpadom
Stručnjaci godinama upozoravaju da Bosna i Hercegovina mora razvijati moderniji sistem upravljanja otpadom koji će povećati reciklažu, smanjiti količine otpada na deponijama i omogućiti veću energetsku upotrebu materijala koji se više ne mogu reciklirati.
U tom procesu važnu ulogu imaju nadležne institucije koje kroz zakone, strategije i kontrolne mehanizme trebaju osigurati zaštitu okoliša, ali i omogućiti primjenu savremenih rješenja koja se već koriste širom Evropske unije.
Šta se zapravo uvozi u BiH?
Posljednjih mjeseci dio javnosti stekao je utisak da Bosna i Hercegovina postaje destinacija za odlaganje stranog otpada. Međutim, zvanični podaci pokazuju drugačiju sliku.
Prema informacijama Federalnog ministarstva okoliša i turizma, u Federaciju BiH može se uvoziti isključivo neopasno zamjensko gorivo proizvedeno iz prethodno obrađenog otpada (SRF) iz Evropske unije, koje se koristi kao alternativni energent u industrijskim postrojenjima koja imaju odgovarajuće dozvole.
RDF (Refuse Derived Fuel) i SRF (Solid Recovered Fuel) nisu miješani komunalni otpad. Riječ je o prethodno obrađenom, selektiranom i kontrolisanom materijalu proizvedenom u specijalizovanim postrojenjima, koji mora zadovoljiti međunarodne standarde kvaliteta prije nego što bude korišten kao gorivo u industriji.
Takva goriva već decenijama koriste cementare širom Evropske unije kao zamjenu za dio fosilnih goriva, s ciljem smanjenja emisija i iskorištavanja materijala koji se više ne mogu reciklirati, na osnovu čega se dokazano smanjuje utjecaj na okoliš.
BiH izvozi opasan otpad, ali ga ne uvozi
Posebno važna činjenica koja se često zanemaruje jeste da je uvoz opasnog otpada u Bosnu i Hercegovinu zabranjen, dok je njegov izvoz dozvoljen isključivo kroz strogo kontrolisane procedure i uz međunarodne saglasnosti.
Prema zvaničnim podacima Federalnog ministarstva okoliša i turizma, tokom 2024. godine iz Federacije BiH izvezeno je gotovo 7.900 tona opasnog otpada, uključujući istrošene akumulatore, medicinski otpad, otpadna ulja i druge materijale koji zahtijevaju specijalizirani tretman u inostranstvu.
Istovremeno, kada je riječ o uvozu, dozvoljen je samo uvoz RDF-a i SRF-a koji ima status zamjenskog goriva ili sirovine za industrijsku upotrebu.
Dezinformacije ne mogu biti osnova za javnu raspravu
Zaštita okoliša i zdravlja stanovništva mora ostati apsolutni prioritet. Međutim, jednako je važno razlikovati činjenice od pogrešnih interpretacija i paušalnih izjava.
Tvrdnje da cementare spaljuju „obični komunalni otpad“ ili da Bosna i Hercegovina uvozi opasan otpad nisu u skladu sa podacima koje su objavile nadležne institucije. Zvanične informacije pokazuju da se RDF i SRF tretiraju kao prethodno obrađeno zamjensko gorivo iz neopasnog otpada, dok se opasan otpad iz Bosne i Hercegovine izvozi na specijalizirani tretman u druge zemlje.
Zbog toga je potrebno da se svaka rasprava o otpadu, energiji i zaštiti okoliša vodi na osnovu stručnih analiza, transparentnih podataka i evropskih standarda, a ne na osnovu netačnih informacija koje stvaraju nepovjerenje i paniku među građanima.