Bez obzira na to započinjete li dan šoljicom jake kafe ili posežete za gaziranim pićem kada trebate ostati budni, kofein je dio svakodnevice miliona ljudi. Kofein je hemijska tvar koja stimuliše centralni nervni sistem, ali i mišiće, srce, te dijelove tijela koji regulišu krvni pritisak.
Ova prirodno gorka supstanca nalazi se u listovima i sjemenkama više od 60 biljaka, a može se proizvesti i u laboratoriji te dodavati hrani, lijekovima i pićima. Iako se kofein smatra supstancom koja utiče na rad mozga, američka agencija FDA smatra ga sigurnim za konzumaciju u umjerenim količinama.
Koliko kofeina je previše?
Stručnjaci smatraju da zdrave odrasle osobe ne bi trebale unositi više od 400 miligrama kofeina dnevno. To odgovara otprilike četirima šoljicama kafe od 2,5 decilitra. Tinejdžeri bi trebali unositi znatno manje, otprilike količinu jedne šoljice kafe ili dvije limenke gaziranog pića dnevno.
Najčešći izvori kofeina
Kafa: Prosječna šoljica sadrži oko 95 mg kofeina, espresso oko 65 mg, dok bezkofeinska kafa ima tek oko 4 mg.
Čaj: Sadrži manje kofeina od kafe, ali se on sporije oslobađa, pa učinak traje duže.
Gazirana pića: Obično sadrže između 19 i 68 mg kofeina po limenci.
Čokolada: Tamna čokolada obično sadrži više kofeina nego mliječna.
Energetska pića: Često sadrže guaranu, biljku bogatu kofeinom, ali je on u tim proizvodima često visoko prerađen.
Kofein izaziva ovisnost
Kofein ne djeluje poput opasnih droga, ali nagli prestanak konzumacije može izazvati simptome poput glavobolje, umora i razdražljivosti. Postepeno smanjivanje unosa obično sprečava ove simptome, zbog čega stručnjaci kofein ne smatraju pravom ovisnošću.
Kofein uvijek uzrokuje nesanicu
Organizam ga relativno brzo apsorbuje, ali ga može zadržati nekoliko sati. Jutarnja kafa obično ne utiče na san, dok se večernja ne preporučuje. Savjetuje se izbjegavanje kofeina barem šest sati prije spavanja.
Povećava rizik od ozbiljnih bolesti
Umjerena konzumacija nije povezana s povišenim holesterolom, poremećajima srčanog ritma niti razvojem raka. Velike količine mogu tek neznatno uticati na gubitak minerala važnih za kosti.
Otežava trudnoću
Umjeren unos (do 200 mg dnevno) nije povezan s poteškoćama u začeću niti problemima u razvoju djeteta.
Dehidrira organizam
Iako kofein može potaknuti češće mokrenje, tekućina iz samog napitka obično nadoknađuje gubitak, pa umjerena konzumacija ne uzrokuje dehidraciju.
Nije prikladan za djecu
Kod osjetljive djece kofein iz gaziranih i energetskih pića može izazvati nervozu i nagli pad energije, zbog čega se savjetuje minimalan unos.
Pomaže pri otriježnjenju
Ovo je opasan mit. Kofein može stvoriti osjećaj budnosti, ali ne smanjuje utjecaj alkohola na reflekse i prosuđivanje. Ova kombinacija čak može povećati rizik od nesreća.
Nema zdravstvenih koristi
Naprotiv, kofein može ubrzati metabolizam, poboljšati izdržljivost i fokus, a postoje dokazi da umjerena konzumacija pozitivno djeluje na zdravlje srca.
Kofein je siguran i koristan stimulans ako se konzumira umjereno. Svako bi trebao prilagoditi količinu sopstvenoj toleranciji, a u slučaju nedoumica, konsultovati se s ljekarom.