Privatna zdravstvena ustanova Opća bolnica “ASA Bolnica” iz Sarajeva nedavno je zaključila ugovor sa Zavodom zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, nakon provedenog javnog poziva i uspješne verifikacije od strane Federalnog ministarstva zdravstva. Ovim je potvrđeno da bolnica u potpunosti ispunjava sve propisane uvjete u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehničke opremljenosti, u skladu sa zakonima i pravilnicima Federacije BiH.
Ugovor se odnosi na pružanje zdravstvenih usluga isključivo osiguranim licima kod kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, a finansiranje se osigurava iz sredstava Fonda solidarnosti. Usluge koje ASA Bolnica pruža u okviru ugovora nisu komercijalne i ne naplaćuju se pacijentima. Sve se odvija prema jasno definisanim cijenama i tarifama, uz strogo kontrolisan i transparentan sistem realizacije. Svaka usluga koja se izvrši mora prethodno biti odobrena od strane stručnih komisija Fonda, dok bolnica vodi listu čekanja i redovno obavještava pacijente o njihovom statusu i pravima.
Ugovori se zaključuju prvenstveno za visokospecijalizovane i tercijarne usluge, koje javne ustanove trenutno ne mogu pružiti u dovoljnim kapacitetima, bilo zbog nedostatka kadra, opreme ili dužine čekanja. Time se osigurava dodatna dostupnost zdravstvenih usluga, posebno za najteže bolesnike, koji bi u suprotnom morali tražiti liječenje u inostranstvu uz višestruko veće troškove.
Prvo verifikacija
Time je ASA Bolnica postala prva privatna opća bolnica u Kantonu Sarajevo koja aktivno doprinosi jačanju zdravstvenog sistema, podizanju standarda i kvaliteta usluga, te razvoju održivih zdravstvenih politika kroz saradnju sa relevantnim institucijama.
Kako bi javnost dobila sve relevantne informacije kontaktirali smo Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, iz kojeg za Raport kažu kako ugovore sa Zavodom mogu sklapati one zdravstvene ustanove u Federaciji koje su verifikovane od strane Federalnog ministarstva zdravstva. Verifikacija zdravstvenih ustanova, pojašnjavaju, podrazumijeva njihovo ispunjavanje zakonskih i podzakonskih uslova u pogledu kadra, opreme i prostora, čime se osigurava nivo kvaliteta zdravstvenih usluga koje se pružaju na teret Fonda solidarnosti FBiH, pri čemu se ugovori zaključuju sa zdravstvenim ustanovama bez obzira na oblik vlasništva.
„Zakon osigurava ravnopravan položaj zdravstvenim ustanovama bez obzira na oblik vlasništva odnosno bio on privatni ili javni.
Obim i sadržaj zdravstvenih usluga utvrđenih prioritetnim federalnim programima zdravstvene zaštite i prioritetnim najsloženijim oblicima zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti utvrđuje se Programom zdravstvene zaštite koji se finansira sredstvima Federalnog fonda solidarnosti, a kojeg za svaku kalendarsku godinu donosi Upravni odbor Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, uz prethodnu saglasnost Federalnog ministra zdravstva“, kažu iz ZZOR FBiH.
Iz Zavoda napominju da Plan obima zdravstvenih usluga za pojedine kalendarske godine čini sastavni dio Programa zdravstvene zaštite koji se finansira sredstvima Federalnog fonda solidarnosti za pojedine kalendarske godine.
Postupak javne nabavke
„Iz navedenog proizilazi da se zdravstvene ustanove (bilo javne bilo privatne) koje žele da zaključe ugovore sa Zavodom o pružanju zdravstvenih usluga koje se finansiraju sredstvima federalnog fonda solidarnosti, prethodno trebaju verificirati od strane Federalnog ministarstva zdravstva za obavljanje predmetnih usluga kao i pribaviti, za predmet nabavke odnosno ugovaranja, prethodnu saglasnosti Federalnog ministra zdravstva odnosno trebaju prethodno biti obuhvaćene Planom obima zdravstvenih usluga odnosno Programom zdravstvene zaštite koji čini predmet javnih nabavki (predmet ugovaranja) za tekuću i Finansijskim planom Zavoda za tekuću godinu koji postaje operativan tek nakon usvajanja od strane Parlamenta Federacije BiH.
Saglasno ugovornim odredbama pružalac privatna zdravstvena ustanova se između ostalog obavezuje da će osigurati redovnu stručnu kontrolu u zdravstvenoj ustanovi saglasno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i podzakonskim aktima donesenim u skladu sa ovim zakonom i o tome izvještavati naručioca usluga odnosno FZZOIR. Naručilac usluga ima pravo da putem angažovanja nezavisnog stručnog tima uz prisustvo predstavnika naručioca usluga ili Komisije formirane od strane direktora naručioca usluga, provede kontrolu obima, sadržaja i kvaliteta pruženih usluga. Također, pružalac usluga se obavezuje da će uspostaviti sistem praćenja kvalitete i ishoda liječenja pacijenata saglasno pozitivnim propisima kao i da će obavezno mjesečno i godišnje izvještavati o izvršenim uslugama, a predviđene su i ugovorne odredbe u slučaju nepravilnog ili nepotpunog izvršenja ugovora te i mogućnost raskida ugovora u slučaju uočenih nepravilnosti“, pojašnjavaju iz Zavoda.
Dodaju kako nadležno ministarstvo vrši nadzor nad nadležnim zavodom zdravstvenog osiguranja kao i njegovim postupanjima.
„Propisano je da su organi uprave osnovani, između ostalog i za praćenje stanja u oblastima, a navedeno se odnosi prvenstveno na stanje izvršavanja zakona i drugih propisa“, kažu iz Zavoda.
Najviše novca ide javnom sektoru
Naglašavaju da organi na nivou kantona u okviru svojih nadležnosti i „društvene brige za zdravlje na nivou kantona" treba da poduzimaju mjere za „osiguranje i provođenje zdravstvene zaštite od interesa za građane na području kantona".
„Zavod, kao ugovorni organ, ne može preferirati niti jedan oblik vlasništva tj. preferirati javne ili privatne zdravstvene ustanove u FBiH. Također, korisno je napomenuti da zdravstvene ustanove, bilo javne ili privatne, osim ostvarenja prihoda iz obaveznog zdravstvenog osiguranja (koji se realizuju ugovorom zavodom/zavodima zdravstvenog osiguranja) ostvaruju i prihode izvan obaveznog zdravstvenog osiguranja poput direktnih plaćanja od strane pravnih i fizičkih lica, prihode po osnovu donacija i drugih izvora. U tom kontekstu, privatni sektor ne ovisi, u cijelosti, isključivo od prihoda iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, dok javne zdravstvene ustanove u značajnoj mjeri baziraju svoje poslovanje upravo na tim prihodima“, kažu za Raport iz Zavoda.
Prema raspoloživim podacima Zavoda, najveći dio ukupnih sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH ugovara se upravo sa javnim zdravstvenim ustanovama.
„To potvrđuje i podatak da su prihodi privatnog sektora u 2024. godini činili 27,5% ukupno ostvarenih sredstava u zdravstvu Federacije BiH. Shodno Izvještaju o izvršenju finansijskog plana FZZO i R za 2024. godinu, sredstva izdvojena za privatne zdravstvene ustanove iznosila su ukupno 23,5 miliona KM, a za javne javne ustanove 229,7 miliona“, kažu iz Zavoda.