Jedno od najfascinantnijih arheoloških nalazišta današnjice, Göbekli Tepe, smješteno u jugoistočnoj Anadoliji, blizu granice sa Sirijom, ponovo je u centru pažnje naučne javnosti. Novo istraživanje sugeriše da ovaj kompleks, stariji od britanskog Stonehengea čak 6.000 godina, možda nije bio hram, kako se ranije mislilo, nego najstariji poznati kalendar na svijetu.
Göbekli Tepe, koji se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine, čine veliki vapnenački stubovi poredani u kružne i pravougaone forme. Prema arheolozima, ove monumentalne strukture podizali su lovci-sakupljači između 9.600. i 8.200. godine prije nove ere. Stubovi, teški između sedam i deset tona, služili su za okupljanja, rituale i, možda, za praćenje nebeskih pojava.
Prva tumačenja: Svetište, grobnica ili hodočasničko mjesto
Dugo se vjerovalo da stubovi u obliku slova "T" predstavljaju ljude ili mitska bića, a smatralo se i da je kompleks služio kao grobnica ili prvi hram u historiji. Međutim, ta tumačenja sada dolaze pod znak pitanja.
Nova teorija: Kamenjem su pratili zvijezde?
Dr. Martin Sweatman sa Univerziteta u Edinburghu iznio je novu teoriju koja bi mogla promijeniti naše razumijevanje rane ljudske civilizacije. U intervjuu za The Express, rekao je da vjeruje kako su graditelji Göbekli Tepea pomno posmatrali noćno nebo – možda kao odgovor na udar kometa koji je imao ogroman utjecaj na tadašnji svijet.
Prema njegovim riječima, raspored stubova i urezani simboli mogu predstavljati astronomski kalendar, što bi značilo da su ti ljudi imali mnogo naprednije znanje nego što smo mislili.
Ako se ova teorija potvrdi, to bi bio dokaz da su astronomija i praćenje vremena postojali hiljadama godina prije nego što su nastale prve poznate civilizacije poput sumerske ili egipatske.
Iskopavanja mogu potrajati i 150 godina
Iako je lokalitet otkriven još šezdesetih godina prošlog vijeka, njegova važnost je prepoznata tek 1994. godine. Danas istraživači ulažu ogroman trud u proučavanje lokacije, ali prema riječima dr. Mehmeta Önala sa Univerziteta Harran, potpuna iskopavanja mogla bi trajati i do 150 godina.
Veliki preokret u razumijevanju ovog mjesta desio se nakon otkrića ostataka naselja u blizini kompleksa. To baca sumnju na staru pretpostavku da je Göbekli Tepe služio isključivo kao vjersko ili hodočasničko mjesto, i sugeriše da su ljudi tada već gradili stalna naselja i organizirane zajednice – mnogo ranije nego što se ranije vjerovalo.
Rad u ekstremnim uslovima
Arheolozi rade u vrlo teškim uslovima. Dr. Lee Clare iz Njemačkog arheološkog instituta u Istanbulu istakao je na mreži X koliko je posao iscrpljujući:
„Tim koji radi na Göbekli Tepeu obavlja nevjerovatan posao. Pozivam sve koji sumnjaju u naš rad da ustanu u 4:30 ujutro i provedu dan prebacujući kamenje i zemlju na temperaturama od 40 stepeni.“
Prema Clareu, buduća istraživanja fokusirat će se na već djelimično iskopane građevine, dok će neka potencijalno važna područja, uključujući nove kamene krugove, biti ostavljena za buduće generacije arheologa.
Göbekli Tepe – ključ za razumijevanje civilizacije
Otkrića s lokaliteta Göbekli Tepe nastavljaju mijenjati sve što mislimo da znamo o ljudskoj historiji. Od astronomskih kalendara, preko organizovanih naselja, do dokaza o složenim vjerovanjima, Göbekli Tepe pokazuje da su ljudi tog doba bili daleko napredniji nego što smo godinama smatrali.
Ovo mjesto nije samo arheološko čudo – ono je ključ za razumijevanje porijekla civilizacije.