Kombinacija stresa i kasnih večernjih obroka može ozbiljno narušiti zdravlje probavnog sistema, pokazuje novo istraživanje. Osobe pod stresom koje redovno jedu nakon 21 sat imaju znatno veću vjerovatnoću za probavne tegobe poput zatvora i proljeva, a ova navika povezana je i sa manjom raznolikošću crijevnog mikrobioma. Rezultati su predstavljeni na Sedmici digestivnih bolesti 2026, prenosi EatingWell.
Nakon napornog radnog dana mnogi večeraju kasno, ali nova studija pokazuje da kombinacija visokog nivoa stresa i kasnog obroka može biti posebno štetna za zdravlje crijeva. Iako je već poznato da stres remeti probavu, a noćno jedenje povećava rizik od zatvora, novo istraživanje sugeriše da zajedno imaju još snažniji negativan efekat.
Istraživači su analizirali podatke više od 11.000 odraslih osoba prikupljenih kroz Nacionalno istraživanje o zdravlju i prehrani. Fokusirali su se na povezanost između hroničnog stresa, kasnog večernjeg jedenja i poremećaja rada crijeva.
Stres je mjeren pomoću pokazatelja alostatskog opterećenja, koji uključuje faktore poput indeksa tjelesne mase, holesterola i krvnog pritiska. Kasnim večernjim jedenjem smatran je unos više od 25 posto dnevnih kalorija nakon 21 sat.
Osobe sa visokim nivoom stresa koje su unosile više od četvrtine dnevnih kalorija nakon 21 sat imale su 1,7 puta veći rizik od zatvora ili proljeva u poređenju sa osobama koje nisu bile pod velikim stresom i nisu jele kasno.
Podaci iz projekta American Gut pokazali su još izraženije rezultate. Ljudi pod velikim stresom koji su jeli kasno navečer imali su čak 2,5 puta veću vjerovatnoću za probleme sa crijevima. Također je utvrđeno da imaju manju raznolikost crijevnog mikrobioma, što ukazuje da vrijeme obroka može dodatno pojačati negativan uticaj stresa na crijeva kroz povezanost mozga i probavnog sistema.
„Nije važno samo šta jedete, nego i kada. Kada smo pod stresom, vrijeme obroka može zadati dvostruki udarac zdravlju naših crijeva“, izjavila je glavna autorica studije dr. Harika Dadigiri.
Iako studija još nije prošla kompletnu stručnu recenziju, njeni nalazi podudaraju se sa ranijim istraživanjima. Studija iz 2025. godine objavljena u časopisu Journal of Eating Disorders povezala je noćno jedenje sa probavnim smetnjama, uključujući zatvor. Slično tome, istraživanje među studentima medicine iz 2026. pokazalo je jasnu vezu između visokog nivoa stresa i zatvora.
Ako često večerate kasno ili grickate nakon 21 sat, posebno tokom stresnih perioda, stručnjaci savjetuju jednostavne promjene navika. Pokušajte posljednji obrok pojesti nekoliko sati prije spavanja i rasporediti veći dio kalorija ranije tokom dana.
Redovna rutina i obroci u približno isto vrijeme svakog dana mogu pomoći održavanju zdravog cirkadijalnog ritma, koji igra važnu ulogu u pravilnoj probavi.
Važno je i smanjiti stres kroz male svakodnevne navike poput šetnje, dubokog disanja ili odlaska na spavanje u isto vrijeme. Prehrana bogata vlaknima iz povrća, voća, mahunarki i integralnih žitarica, uz dovoljno tečnosti, doprinosi zdravlju crijevnih bakterija i boljem radu probavnog sistema.