U sjevernom dijelu Kaspijskog mora pojavio se novi otok, što su tokom nedavne istraživačke ekspedicije potvrdili ruski naučnici. Iako novonastalo kopno još nema službeni naziv, njegovo pojavljivanje izazvalo je veliko interesovanje naučne zajednice jer predstavlja još jedan dokaz promjena koje se dešavaju u okolišu najvećeg zatvorenog vodenog tijela na svijetu.
Prema izvještaju ruske državne novinske agencije TASS, novi otok nalazi se oko 30 kilometara jugozapadno od otoka Mali Žemčužni. Riječ je o ravnoj površini koja je djelimično vlažna i prekrivena pješčanim nanosima, a trenutno se uzdiže svega nekoliko centimetara iznad nivoa mora.
Naučnici: Pad nivoa mora glavni uzrok
Ruski istraživači smatraju da je nastanak otoka direktno povezan s padom nivoa Kaspijskog mora. Stepan Podoljako, viši istraživač Instituta za oceanologiju „P. P. Širšov“ Ruske akademije nauka, koji je učestvovao u ekspediciji, izjavio je za Live Science da je riječ o prirodnom procesu koji se povremeno događa u zatvorenim morskim sistemima.
„Pojava novih otoka u Kaspijskom moru povezana je s cikličnim procesima dugoročnih kolebanja nivoa ovih zatvorenih voda“, objasnio je Podoljako. Dodao je da se plićaci koji se tokom pada nivoa mora izdignu iz morskog dna nazivaju „awash“ otoci.
Kaspijsko more prostire se na oko 371.000 kvadratnih kilometara i smatra se najvećim zatvorenim vodenim tijelom na svijetu. Tokom historije njegov nivo više puta je značajno oscilirao. Podoljako podsjeća da je nivo mora znatno opao tokom 1930-ih i 1970-ih godina, nakon čega je uslijedio porast, ali od 2010. godine nivo vode ponovo kontinuirano opada.
Klimatske promjene dodatno ubrzavaju proces
Prema riječima ruskog naučnika, jedan od glavnih razloga nedavnog smanjenja nivoa mora jesu klimatske promjene koje uzrokuju povećano isparavanje vode. Pored klimatskih faktora, važnu ulogu imaju i tektonski pomaci ispod morskog dna, koji također mogu utjecati na promjene nivoa vode u Kaspijskom moru.
Prvi znakovi formiranja novog otoka primijećeni su još u novembru 2024. godine na satelitskim snimcima. Tada je sloj pijeska i sedimenata probio površinu mora te se postepeno počeo sušiti. Ipak, uprkos tim pokazateljima, tvrdnje o nastanku novog otoka ostale su predmet rasprava sve do posljednje istraživačke ekspedicije.
Tokom istraživanja naučni tim uspio se dovoljno približiti otoku kako bi potvrdio njegovo postojanje. Međutim, zbog loših vremenskih uslova i izrazito plitke vode nisu se mogli iskrcati na kopno. Fotografije snimljene dronom omogućile su naučnicima da procijene dimenzije otoka i utvrde njegova osnovna obilježja, ali za detaljniju analizu bit će potrebna dodatna istraživanja.
Novo istraživanje i moguće ime otoka
Podoljako je najavio da je nova posjeta otoku planirana za naredni istraživački ciklus, kada bi mogla biti donesena odluka i o njegovom službenom nazivu.
Prema njegovim riječima, ime će zavisiti od toga hoće li naučnici na otoku pronaći neko posebno obilježje ili karakteristiku. Ako takvih posebnosti ne bude, postoji mogućnost da otok dobije ime po osobi koja je svojim naučnim ili kulturnim radom dala doprinos tom području.
Iako se trenutno uzdiže svega nekoliko centimetara iznad površine mora, naučnici upozoravaju da bi se situacija mogla brzo promijeniti. Tokom ljeta i jeseni očekuje se dodatno smanjenje dotoka riječnih voda u Kaspijsko more, što bi moglo dodatno sniziti nivo mora i povećati relativnu visinu novonastalog otoka.
Važan signal promjena u prirodi
Pojava novog otoka u Kaspijskom moru još je jedan pokazatelj koliko prirodni sistemi osjetljivo reagiraju na klimatske promjene i druge okolišne procese. Naučnici ističu da ovakvi fenomeni mogu pomoći u razumijevanju dugoročnih posljedica koje klimatske promjene i geološki procesi ostavljaju na regionalne i globalne ekosisteme.
Nastanak novog otoka zato nije samo geografska zanimljivost, već i važan podsjetnik na ubrzane promjene koje se dešavaju u prirodi te na potrebu za kontinuiranim praćenjem stanja okoliša.