Međunarodne razmjene već decenijama predstavljaju snažan alat za jačanje evropske saradnje, obrazovne mobilnosti i kulturnog povezivanja. Kroz različite oblike učešća, od studijskih boravaka i stručnih praksi u evropskim zemljama do intenzivnih programa i volonterskog angažmana, hiljade mladih stiču dragocjena iskustva, grade samopouzdanje, razvijaju interkulturalne kompetencije i pomjeraju vlastite granice.
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru svake godine na Erasmus+ razmjenu ode dvadesetak studenata. Iako taj broj pokazuje kontinuitet, mnogi potencijali ostaju neiskorišteni. Upravo zato studenti, bivši učesnici programa, sve češće istupaju, dijele svoja iskustva i pozivaju kolege da iskoriste priliku koju nudi evropski obrazovni prostor.
Jedna od njih je studentica novinarstva Zerina Oručević koja je svoje prvo međunarodno iskustvo stekla kroz Evropski solidarni korpus, program namijenjen volontiranju i radu na društveno korisnim projektima. U jeku pandemije dobila je poziv iz Luksuz produkcije u slovenačkom Krškom, gdje je provela nekoliko mjeseci radeći u kreativnom kolektivu.
"Nisam ni znala šta je tačno Evropski solidarni korpus, ali sam odlučila otići. Nastava je bila online i pomislila sam – zašto ne? Na kraju sam ostala duže nego što je bilo planirano jer sam se povezala sa zajednicom. Kroz radionice s mladima o filmu i vizuelnim medijima, shvatila sam koliko takva razmjena koristi i meni i lokalnoj zajednici", kaže Zerina Oručević za Fenu.
To iskustvo, dodaje, bilo je ključno ne samo za njen profesionalni razvoj kao buduće medijske radnice, već i za lični rast.
Naučila sam šta znači služiti zajednici, razvijala sam digitalne vještine, upoznala divne ljude i bolje razumjela zašto je evropska solidarnost važna", ističe ona, naglašavajući da je upravo to razdoblje u Sloveniji odredilo njen dalji put i potvrdilo želju da se bavi medijima i kulturom, posebno kroz vizuelnu umjetnost i film.
Životna škola
Zerina je kasnije bila uključena i u Blended Intensive Programme u sklopu Erasmus+ programa, kratkom ali intenzivnom međunarodnom susretu na Univerzitetu u Paderbornu (Njemačka), gdje je učestvovala u simulaciji Modela Ujedinjenih nacija.
"Bilo je to jedno od najzanimljivijih iskustava, od putovanja autobusom iz Mostara, preko simulacije diplomatskih pregovora, do upoznavanja kolega iz cijelog svijeta. Fascinirala me veličina univerziteta, ali i koncept ekološke mobilnosti. Naime, dobili smo i dodatnu naknadu jer smo koristili održiv način prijevoza", prisjeća se Oručević.
Njena iskustva pokazuju koliko ovi programi doprinose razumijevanju Evrope, njenih vrijednosti i raznolikosti.
"Kad razgovarate s mladim Slovencima ili studentima iz drugih zemalja na razmjeni, počnete bolje shvatati koliko evropska integracija može unaprijediti društvo", ističe ona.
Iskustvo iz Valencije
Slično razmišlja i Hrvoje Vasilj, student engleskog i Italijanskog jezika, koji je šest mjeseci proveo u Valenciji.
"Erasmus mi je pomogao da postanem samostalniji, da se bolje snalazim u nepoznatim situacijama i da upoznam ljude iz cijele Evrope. To je prava životna škola", poručuje Hrvoje, dodajući da je najvažniji savjet studentima da ne čekaju savršen trenutak jer će uvijek postojati neka prepreka.
Valenciju opisuje kao idealan grad za mlade – pristupačan, dobro povezan i sa pogodnostima poput besplatnog javnog prevoza za mlađe od 30 godina. Tamo je položio dva ispita koja su mu priznali i na matičnom fakultetu, a pronašao je i studijski program koji odgovara standardima obje institucije.
Posebno mu je značajno što je uspio naučiti osnove španskog jezika, a po povratku u Mostar nastavio je s učenjem na kursu. Naglasio je i važnost dobre pripreme prije odlaska, posebno pri traženju smještaja, te preporučio korištenje sigurnih i provjerenih kanala umjesto nepouzdanih online oglasa.
Prvih mjesec dana može biti izazovno, ali kada se naviknete i počnete graditi odnose s drugim studentima, sve postane lakše i ispunjenije", dodaje on.
Pomjeranje vlastitih granica
Kako bi studentima približili ideju razmjene, na Filozofskom fakultetu redovno se organizuju „Erasmus kave“, neformalne sesije sa bivšim učesnicima programa, koji iz prve ruke dijele iskustva i praktične savjete. Prodekanica za međunarodnu saradnju Jelena Jurčić ističe važnost pripreme i otvorenosti.
"Kada student prvi put kupi kartu na jeziku koji ne poznaje, kada se snađe u nepoznatom okruženju, tada razvija pravu interkulturnu kompetenciju. Upravo to čini Erasmus+ iskustvo neprocjenjivim", kaže Jurčić.
Osim toga, Inja Stojkić iz Ureda za međunarodnu saradnju SUM-a istakla je i novu dimenziju međunarodne integracije kroz univerzitetsku alijansu EU Peace, koja okuplja devet evropskih partnera i otvara dodatne mogućnosti studentima.
"Alijansa promoviše mir, pravdu, ljudska prava i inkluzivnost kroz visoko obrazovanje. Naši studenti mogu učestvovati u zajedničkim projektima, radionicama i mobilnostima koje dodatno osnažuju njihovu integraciju u evropski obrazovni prostor", kazala je Stojkić.
"Ako želiš napredovati, moraš izaći iz vlastitih granica", poručuje na kraju studentica Zerina Oručević.
"Ni mama ni tata neće biti tu zauvijek. Ako želiš napredovati, moraš imati hrabrost izaći iz vlastitih granica. Za mene Erasmus i Evropski solidarni korpus nisu bili samo stavke u životopisu, to su bila iskustva koja su mi promijenila pogled na svijet, ali i na samu sebe", zaključila je.
U vremenu kada Bosna i Hercegovina tek korača prema Evropskoj uniji, ovakva iskustva mladih snažno svjedoče koliko je razmjena važna, ne samo za pojedince, nego i za društvo u cjelini. Međunarodne saradnje su poziv na iskorak prema otvorenijem, samosvjesnijem i snažnije povezanom evropskom identitetu.