Američki zvaničnici koji prate pregovore smatraju da ruska delegacija iza zatvorenih vrata pokazuje pragmatičniji pristup nego što sugerira njihova oštra javna retorika, prema izvorima upoznatim s tokom razgovora.
Kremlj pred svaku rundu pregovora, ali i nakon njih, javno iznosi, a ponekad i pojačava, maksimalističke zahtjeve prema Ukrajini, uključujući teritorijalne i političke ustupke.
„U javnosti iznose maksimalističke zahtjeve, dok privatnim pregovaračkim timovima ostavljaju prostor za fleksibilnost“, rekao je jedan američki zvaničnik, dodajući da se ova praksa primjenjuje već duže vrijeme.
Ukrajinski zvaničnik koji prati pregovore rekao je za Kyiv Independent da SAD pristup pregovorima ocjenjuje „veoma detaljno“, pri čemu i osnovna pristojnost učesnika ima veliki značaj. „Ako svi učesnici pokazuju uljudnost, to se tumači kao pozitivan znak“, naveo je izvor.
Strategija Rusije bila je jasno vidljiva nakon posjete američkih izaslanika Moskvi 22. januara. Nakon sastanaka, savjetnik Kremlja Jurij Ušakov izjavio je da „nema smisla očekivati rješenje bez prihvatanja ruskih teritorijalnih zahtjeva“.
Slične poruke u javnosti iznosili su i drugi ruski zvaničnici, često još oštrijim tonom. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je u posljednje vrijeme marginaliziran u pregovorima, više puta je pozivao na smjenu Volodimira Zelenskog i ponovo isticao zahtjeve za „denacifikaciju“ i „demilitarizaciju“ Ukrajine.
Američki zvaničnici smatraju da ovakve izjave predstavljaju taktiku zauzimanja javnih pozicija, a ne stvarni odraz pregovaračkog procesa. „Većinu javnih izjava čelnika uglavnom ignorišem“, rekao je jedan visoki američki zvaničnik.
Stručnjakinja za odnose SAD-a i Rusije, Alexandra Filippenko, upozorila je da američka strana često pogrešno procjenjuje Putina, podsjećajući na summit iz 2001. godine, kada je George W. Bush ocijenio da Putin djeluje iskreno — što se kasnije pokazalo netačnim.
Tokom dvodnevnih trilateralnih pregovora Ukrajine, Rusije i SAD-a u Abu Dhabiju, 23. i 24. januara, američki zvaničnici su primijetili poboljšanje u komunikaciji i temama razgovora. Delegacije su drugog dana zajedno ručale i nastavile neformalne razgovore, a atmosfera je ocijenjena kao „pozitivna i konstruktivna“.
Ukrajinu su predstavljali Rustem Umerov i Kirilo Budanov, Rusiju visoki zvaničnici Ministarstva odbrane predvođeni Igorom Kostjukovom, dok su SAD predstavljali Steve Witkoff i Jared Kushner, za kojeg izvori tvrde da ima sve veći utjecaj unutar delegacije.
I pored pozitivne atmosfere, pregovore je pratila serija ruskih raketnih i dronskih udara na ukrajinske civilne ciljeve, uključujući energetsku infrastrukturu, što američka strana nije tumačila kao direktnu poruku protiv mirovnog procesa.
Centralna tema bila je deeskalacija i sprečavanje ponovnog izbijanja rata nakon njegovog mogućeg završetka. Diskutovalo se i o prekidu vatre kao koraku ka referendumu o teritorijalnim pitanjima, uz stav predsjednika Zelenskog da takve odluke mogu donositi samo građani Ukrajine.
Dogovor o teritoriju nije postignut. Rusija i dalje traži povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa, što Kijev odbija, iako se razmatraju opcije poput demilitarizirane ili slobodne ekonomske zone.
Još jedno sporno pitanje je nuklearna elektrana Zaporižja. Prema američkom prijedlogu, elektrana bi bila pod zajedničkim upravljanjem Ukrajine, SAD-a i Rusije, uz ulogu IAEA-e, dok Kijev strahuje da bi takav aranžman legitimizirao rusku okupaciju.
Sljedeća runda pregovora očekuje se 1. februara, a ključna pitanja — Donbas i Zaporižja — ponovo će biti u fokusu. Washington želi ubrzati proces prema završnici, dok Zelenski ističe da čeka hoće li Rusija pokazati stvarnu spremnost za mir.