Vladi njemačke kancelarke Angele Merkel prijeti politička kriza zbog njezine odluke da suspendira program vakcinacije AstraZenecinom vakcinom, čime se Njemačka pridružila zajednici zemalja koje su dosad obustavile primjenu te vakcine.
Privremeno zaustavljanje vakcinacije naložile su, kao posljednje u EU dosad, i Švedska i Portugal, iako Svjetska zdravstvena organizacija kao i Evropska agencija za lijekove (EMA) tvrde da je vakcina sasvim sigurna i - korisna. No, u brojnim državama vlada strah od nuspojava, naročito krvnih ugrušaka koji su već doveli do najmanje osam smrti, a povezuju se s vakcinom, piše Telegraph.
Odluka njemačkih vlasti navukla je na kancelarku Merkel bijes njemačkih naučnih stručnjaka. Državni centar za prevenciju zaraznih bolesti odmah je izdao saopćenje u kojem su objasnili da je Njemačka u stanju trećeg pandemijskog vala te da se suočava s rizikom eksponencijalnog rasta broja zaraženih, što bi do Uskrsa moglo dovesti čak i do rušenja crnog rekorda broja oboljelih.
Saveznik Angele Merkel, bavarski lider Markus Söder, također je jasno rekao što misli o odluci svoje političke partnerice, ustvrdivši kako bi se on osobno odmah vakcinisao.
Glavni koalicijski partneri kancelarkinog CDU-a, socijaldemokrati (SPD), javno su osudili zaustavljanje vakcinacije, rekavši kako je to zaokret koji pokazuje da vlada nema jasnu politiku. Njemačka, Francuska i Nizozemska još prošle sedmice tvrdile su da je vakcina sasvim sigurna i učinkovita. Neimenovani dužnosnik SPD-a rekao je da je potez "katastrofalan" te je pozvao njemačkog ministra zdravstva Jensa Spahna na ostavku. Opoziciona stranka FDP zatražila je, pak, detaljnu istragu, a u saopćenju ističu kako je vlada Angele Merkel "nepotrebno ugrozila ljudske živote".
"Tužan je zaključak da se ova dobra vakcina zbog neutemeljenih tvrdnji neće koristiti u brojnim zemljama", kazao je Frank Ulrich Montgomery, čelnik njemačkog ogranka Svjetskog udruženja ljekara (WMA).
Hiljade Nijemaca počele su dobivati obavijesti da su njihovi termini vakcinacije otkazani uz napomenu da nije poznato kada bi mogli dobiti nove termine. Sve se češće spominje mogućnost da će oni koji su već primili jednu dozu AstraZenecine vakcine morati krenuti ispočetka i primiti dvije doze neke druge vakcine.
Zaustavljanje vakcinisanja ima i svoje ekonomske posljedice, smatraju u Institutu za ekonomiju Njemačke. Njihovi izračuni govore da bi gubitak privrede usljed nevakcinisanja samo u sedam dana dana iznosio oko dvije milijarde eura.
Eugen Brysch iz Fondacije za zaštitu pacijenata rekao je pak kako je Njemačka donijela odluku koja će imati dalekosežne posljedice, dodavši da se tako "gubi povjerenje građana".
Francuska, Italija i Njemačka negirale su optužbe da je suspenzija vakcinacije politički motivirana nakon što je AstraZeneca proteklog vikenda obavijestila Evropsku komisiju da će do kraja marta isporučiti najmanje 60 miliona manje doza od planiranih količina.
Belgijski ministar zdravstva odluke o suspenziji AstraZenecine vakcine nazvao je neodgovornima.
"To je nevjerovatan vodopad odluka. Razgovarao sam jučer s portugalskim kolegama. I oni su odlučili zaustaviti vakcinaciju iako nemaju nikakvih podataka zašto. Ovako nikada nećemo vakcinisati Evropu, pa ćemo dobiti treći, četvrti, peti val koronavirusa... Moramo biti jako pažljivi oko tih lančanih reakcija", rekao je Frank Vandenbroucke.
Vodeći belgijski virolog Marc von Ranst dodao je pak kako bi zaustavljanje programa vakcinacije moglo dovesti do brojnih hospitalizacija, dugotrajnih oštećenja organizama, pa i smrtnih slučajeva, piše Telegraph.
Predstojnik ureda premijera Poljske, zemlje koja je među onima koje odbijaju zaustaviti vakcinaciju, rekao je da se po mišljenju poljske vlade moguće radi o svjesnom i planiranom širenju dezinformacija u sklopu "brutalnog rata farmaceutskih kompanija".
Iz Evropske komisije stigla je poruka kako će suspenzija vakcinacije vjerovatno usporiti evropski plan da se vakciniše 70 posto stanovnika do kraja ove godine, a poručili su i kako predsjednica EK Ursula von der Leyen ostaje pri odluci da će se vakcinisati čim to bude moguće.
U Velikoj Britaniji je AstraZenecom dosad vakcinisano 11 miliona ljudi, a zabilježen je tek jedan slučaj tromboze pa su tamošnji naučnici zapanjeni odlukama niza evropskih država. Istovremeno, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poziva na nastavak vakcinacije.
Prema podacima same AstraZenece, dosad je na području EU barem jednu dozu vakcine ove kompanije primilo oko 17 miliona ljudi, a ukupno je zabilježeno manje od 40 slučajeva zgrušavanja krvi.
Ravnateljica portugalskog zavoda za javno zdravstvo Graça Freitas izjavila je da je zgrušavanje krvi izuzetno rijetka nuspojava te da svi koji su primili AstraZenecinu vakcinu trebaju ostati mirni. Direktorica španske agencije za lijekove María Jesús Lamas također kaže da je riječ o izuzetno malom broju slučajeva.
Telegraph masovno stopiranje cijepljenja AstraZenecom tumači u svjetlu zategnutih odnosa farmaceutske kompanije s EU koja seže u same početke isporuke prvih doza vakcina. Bruxelles je trebao u prvoj polovini 2021. dobiti 100 miliona doza, ali isporučeno je znatno manje.
Austrija, Hrvatska i srednja Evropa za korektivni mehanizam u distribuciji vakcina u EU
Austrija i nekoliko zemalja srednje i istočne Evrope, među kojima i Hrvatska, traže korektivni mehanizam za distribuciju vakcina protiv covida-19 u Evropskoj uniji, nakon pritužbi da je raspodjela vakcina po zemljama članicama neravnomjerna, rekao je u utorak austrijski kancelar Sebastian Kurz.
"Važno je da se pobrinemo za uspostavu korektivnog mehanizma, zajedno s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen i šefom Vijeća EU-a Charlesom Michelom", kazao je Kurz na zajedničkoj konferenciji za novinare s čelnicima Bugarske, Slovenije i Češke.
Sastanku Kurza s Bojkom Borisovim, Janezom Janšom i Andrejom Babišom video vezom su se pridružili i hrvatski premijer Andrej Plenković te Arturs Karinš, premijer Latvije.
"Mora biti moguće uspostaviti korektivni mehanizam", dodao je austrijski kancelar. "Dogovorili smo se da zajednički apeliramo na stvaranje jednog korektivnog mehanizma u vezi s distribucijom vakcina", rekao je Plenković. Dodao je da time žele "kompenzirati zastoj koje su pojedine zemlje doživjele zbog sporije distribucije vakcina AstraZenece".
Šestorica čelnika su prošle sedmice uputili pismo šefici EK Von der Leyen i predsjedniku Vijeća EU-a Michelu i upozorili da se distribucija vakcina ne odvija sukladno broju stanovnika svake pojedine članice, kako je prethodno bilo dogovoreno.
"Dogovorili smo se da ćemo u ovom pothvatu ujediniti snage jer znamo da smo zajedno jači kao EU i zato što nitko u EU neće biti siguran od koronavirusa prije nego svi budu sigurni. Također, osiguravanje toga da sve države članice EU-a, male ili velike, imaju jednaki pristup vakcini protiv covida kao zasad ograničenom resursu, pitanje je evropske solidarnosti", napisali su tada državnici.
Podsjetili su da je u zaključcima nakon videokonferencije Evropskog vijeća 21. januara Michel naveo kako su "čelnici potvrdili da cjepiva trebaju biti distribuirana istovremeno i razmjerno stanovništvu".
Evropska komisija i Vijeće, rekao je danas Kurz, rade kako bi "pronašli rješenje".
Bruxelles je u međuvremenu saopćio da je na snazi tzv. mehanizam redistribucije doza koje neke zemlje nisu iskoristile po sistemu "pro rata" te da je na zemljama članicama da odluče žele li se vratiti na distribuciju vakcina strogo poštujući metodu raspodjele razmjerno broju stanovnika.
Bugarska i Latvija procijepile su najmanji postotak svog odraslog stanovništva u EU, 4,1 posto. Hrvatska je cijepila pet posto odraslog stanovništva, Austrija 7,8 posto, a Malta 14,9 posto, prenosi Jutarnji list.
