Ugljikohidrati predstavljaju glavni izvor glukoze, goriva koje tijelo koristi za svakodnevno funkcionisanje, posebno mozak, srce i mišiće. Kada unosimo hranu bogatu ugljikohidratima, oni se tokom varenja razlažu na glukozu koja ulazi u krvotok i obezbjeđuje energiju. Kada je glukoze premalo, organizam mora da se prilagodi i pronađe alternativne izvore energije.
Prvi odgovor tijela na naglo smanjenje ugljikohidrata jeste trošenje glikogena – rezervi glukoze koje se nalaze u jetri i mišićima. Pošto je glikogen vezan za vodu, njegovo pražnjenje dovodi i do gubitka tečnosti, što objašnjava zašto se na početku niskougljikohidratnih dijeta tjelesna težina brzo smanjuje.
Prelazak na sagorijevanje masti i ketoza
Ako je unos ugljikohidrata veoma nizak, tijelo se postepeno prebacuje na korišćenje masti kao glavnog izvora energije. U tom procesu jetra proizvodi ketonska tijela, poznata kao ketoni. Ova metabolička promjena naziva se nutritivna ketoza i predstavlja prirodan mehanizam prilagođavanja organizma u uslovima nedostatka glukoze. Ketoni tada mogu djelimično ili u potpunosti zamijeniti glukozu kao izvor energije za mozak i mišiće.
Hormonalne i metaboličke promjene
Smanjen unos ugljikohidrata ne utiče samo na energiju, već i na hormonalnu ravnotežu. Dolazi do porasta kortizola, hormona stresa, kako bi se održao stabilan nivo šećera u krvi. Istovremeno može da opadne nivo T3 hormona štitaste žlijezde, što kod nekih ljudi dovodi do usporenog metabolizma i osjećaja iscrpljenosti.
Mijenja se i rad hormona zaduženih za glad i sitost – leptina i grelina – pa apetit može postati nepredvidiv. Nivo insulina obično opada, dok se glukagon povećava, čime se tijelo podstiče da koristi sopstvene energetske rezerve.
Kratkoročni simptomi prilagođavanja
U početnoj fazi, naročito kod veoma niskog unosa ugljikohidrata, mogu se javiti različite tegobe:
- osjećaj umora i slabosti, dok se organizam ne navikne na novi izvor energije
- neprijatan zadah, poznat kao „keto dah“, usljed prisustva ketona
- zatvor, zbog manjeg unosa vlakana
- pad raspoloženja i osjećaj mentalne magle
- glavobolje i pojačana želja za slatkišima
Ovi simptomi se često nazivaju „keto grip“ i kod većine ljudi traju od nekoliko dana do nekoliko sedmica, dok se tijelo ne prilagodi.
Moguće dugoročne posljedice
Iako niskougljikohidratna ishrana kod nekih ljudi daje dobre rezultate, posebno u regulaciji tjelesne mase ili šećera u krvi, dugoročno striktno izbacivanje ugljikohidrata može nositi određene rizike.
Izbjegavanje zdravih izvora ugljikohidrata, poput integralnih žitarica, voća i povrća, može dovesti do nedostatka vlakana, vitamina i minerala, što negativno utiče na varenje i opšte zdravlje. Takođe, povećan unos zasićenih masti i proteina životinjskog porijekla može podići nivo lošeg LDL holesterola ako ishrana nije pažljivo izbalansirana.
Pojedina istraživanja ukazuju i na moguće probleme sa srčanim ritmom, zdravljem kostiju, pa čak i funkcijom bubrega, ukoliko se ekstremno nizak unos ugljikohidrata primjenjuje veoma dugo bez stručnog nadzora.