Nakon što je u sarajevskom naseslju Dobrinja izbila epidemija leptospiroze, proglašena je epidemija i u cijelom Kantonu Sarajevu.
A o kakvoj se bolesti zapravo radi, najbolje da vam objasne stručnjaci:
Leptospiroza je zarazna bolest koju uzrokuju bakterije iz roda Leptospira. Riječ je o zoonozi – bolesti koja se prenosi sa životinja na ljude – i to najčešće preko kontaminirane vode. Iako može proći neopaženo ili s blagim simptomima, u nekim slučajevima leptospiroza izaziva ozbiljne komplikacije i može biti smrtonosna.
Uzrok: bakterija i putevi prijenosa
Leptospirozu uzrokuju spiralne bakterije Leptospira interrogans, koje se prirodno nalaze u bubrezima brojnih divljih i domaćih životinja, uključujući štakore, miševe, goveda, svinje, pse i druge sisavce. Zaražene životinje izlučuju bakterije mokraćom, čime kontaminiraju vodu, tlo i vegetaciju.
Do zaraze kod ljudi dolazi najčešće:
- kontaktom s kontaminiranom vodom (rijeke, jezera, poplavna područja),
- direktnim kontaktom s mokraćom zaraženih životinja,
- kroz ogrebotine, posjekotine ili sluznicu (oči, nos, usta).
Rizične skupine uključuju poljoprivrednike, veterinare, radnike u kanalizaciji, vojnike, ali i rekreativce koji plivaju u otvorenim vodama. Posebno su rizična razdoblja poplava ili prirodnih katastrofa.
Simptomi: širok raspon težine
Inkubacija traje od 2 do 30 dana, najčešće 5 do 14 dana. Bolest se može manifestirati u dva oblika: blagi (anikterični) i teži (ikterični, poznat i kao Weilova bolest).
1. Blagi oblik (80–90% slučajeva)
Simptomi podsjećaju na gripu i uključuju:
- nagli porast temperature (do 39–40 °C),
- zimicu,
- glavobolju,
- bolove u mišićima (posebno u listovima i donjem dijelu leđa),
- crvenilo očiju,
- mučninu, povraćanje, proljev.
Ovaj oblik obično prolazi sam od sebe unutar sedam dana, ali može doći do ponovne pojave simptoma (dvofazna bolest).
2. Teški oblik (Weilova bolest)
Kod oko 5–10% oboljelih razvija se teži oblik s ozbiljnim oštećenjem jetre, bubrega i drugih organa. Simptomi uključuju:
- žuticu (ikterus),
- tamnu mokraću i svijetlu stolicu,
- bolove u trbuhu,
- krvarenje iz nosa i desni,
- osip,
- oštećenje bubrega i smanjen volumen urina,
- meningitis ili encefalitis.
Bez liječenja, smrtnost u teškim slučajevima može doseći i do 15%, posebno ako se razvije višestruko zatajenje organa.
Dijagnoza
Leptospiroza se često pogrešno dijagnosticira kao gripa, dengue, malarija ili virusni hepatitis zbog sličnosti simptoma. Ključni korak u dijagnozi je sumnja na bolest na temelju izloženosti i simptoma, osobito u rizičnim područjima.
Potvrda se provodi:
- serološkim testovima (najčešće ELISA i MAT test),
- PCR testiranjem (osobito korisno u ranoj fazi),
- kulturom bakterije (rijetko se koristi jer traje tjednima).
Brza dijagnoza je presudna za početak liječenja i izbjegavanje komplikacija.
Liječenje
U blagim slučajevima, leptospiroza se liječi antibioticima poput doksiciklina ili amoksicilina. Terapija je najdjelotvornija ako se započne u prvih 5–7 dana bolesti.
Kod težih oblika liječenje se provodi u bolničkim uvjetima, često uz:
- intravenoznu primjenu antibiotika (penicilin, ceftriakson),
- nadoknadu tekućine i elektrolita,
- dijalizu u slučaju bubrežnog zatajenja,
- potporu funkciji jetre i drugih organa.
U težim slučajevima liječenje može trajati tjednima, a rehabilitacija mjesecima.
Prevencija
Prevencija leptospiroze temelji se na kontroli izvora zaraze i zaštiti ljudi. Ključne mjere uključuju:
- izbjegavanje kontakta s potencijalno kontaminiranom vodom,
- nošenje zaštitne odjeće i obuće kod rada u vlažnim uvjetima,
- kontrolu glodavaca,
- cijepljenje domaćih životinja,
- higijenu i dezinficiranje prostora u kojima borave životinje.
U nekim slučajevima (putovanja, rad u rizičnim područjima) može se koristiti preventivna primjena doksiciklina.
Leptospiroza i klima: sve veći rizik
Zbog klimatskih promjena, porasta temperatura i sve češćih poplava, broj slučajeva leptospiroze u svijetu raste. U tropskim i subtropskim regijama, gdje su uvjeti idealni za preživljavanje bakterije, bolest je postala endemska. No, ni umjereni klimatski pojasevi nisu pošteđeni – sve češće izbijaju lokalne epidemije nakon obilnih kiša i poplava.
Zaključak
Leptospiroza je podcijenjena, ali potencijalno vrlo ozbiljna bolest. Ključna je rana prepoznatljivost simptoma i brzo liječenje antibioticima. Iako većina slučajeva završava povoljno, težak oblik bolesti zahtijeva intenzivno bolničko liječenje i nosi značajan rizik od smrtnog ishoda.
Podizanje svijesti o ovoj bolesti, osobito među ljudima koji rade ili borave u rizičnim okruženjima, prvi je korak u prevenciji i smanjenju štete koju leptospiroza može izazvati.