U jednoj od najsiromašnijih zemalja Evrope, Moldaviji, dogodila se, kako to definira i moskovski Komersant, "izborna revolucija" koja tu, najmanju postsovjetsku, državu izmiče ispod utjecaja Moskve i okreće prema Evropi, htio to Bruxelles ili ne.
Moldavija, kao siromašni neželjeni daleki rođak, očajnički kuca na evropska vrata i na prijevremenim parlamentarnim izborima gotovo se deklarativno odlučila za promjenu svoga geostrateškog smjera. Stranka akcije i solidarnosti (Partidul Acțiune și Solidaritate, PAS) sadašnje proevropske predsjednice Maie Sandu - koja je njezina osnivačica, ali je sada zamrznula članstvo - osvojila je uvjerljivu pobjedu s neočekivanih gotovo 53 posto glasova (izlaznost je bila oko 50 posto) te je dobila najmanje 60 od 101 zastupnika. To joj daje komotnu situaciju da sami formiraju propredsjedničku vladu i imaju tzv. ustavnu većinu, odnosno mogućnost da sami promijene Ustav. Takvu uvjerljivu pobjedu nisu očekivali ni u stranci te su neki od čelnika to priznali u svojim govorima i objavama na Twitteru.
Potpuni potop na izborima doživjela je proruska koalicija komunista i socijalista, koje su predvodili bivši prokremaljski teškaši predsjednici Vladimir Voronjin i Igor Dodon. Oni su dobili oko 26 posto glasova, pa su čak i ruski neovisni mediji to nazvali "još jednim teškim udarcem za imidž Moskve". Igor Dodon na posljednjim je predsjedničkim izborima izgubio baš od Maie Sandu, a otvoreno se zalagao za što tješnje veze s Rusijom i njezinim Euroazijskim ekonomskim savezom.
No, sada se i Moldavija okreće od Moskve. "Mi smo na prekretnici", rekla je Sandu. Ova uvjerljiva pobjeda dodatno olakšava poziciju same predsjednice Sandu, koja sada može potpuno opušteno provoditi vlastitu politiku.
Odmah nakon objave rezultata najavila je daljnje provođenje reformi, u prvom redu pravosuđa, te bespoštednu borbu s najmalignijom bolešću - korupcijom, rekavši da će to biti i prioritet nove vlade. Najavila je još brže i učinkovitije približavanje Bruxellesu, ali i otvaranje pitanje statusa proruske paradržavne tvorevine Pridnjestrovja.
Doduše, sada, nakon ovakvog poraza proruskih snaga i očitog gubitka još jedne zemlje koju su smatrali svojim atarom, Moskva bi mogla iskoristiti tu tvorevinu da pokuša destabilizirati političku situaciju u Moldaviji - kako to radi sa sličnim tvorevinama u Ukrajini i Gruziji - koja joj polako okreće leđa.
Sandu je najavila da će Moldavija poboljšati i svoje odnose sa SAD-om. Posebno je izdvojila Rumuniju (Moldavci su zapravo etnički Rumuni, a Moldavija je nastala kada je 1940. godine tadašnji SSSR anektirao taj dio tadašnje Kraljevine Rumunije, stvorivši od nje Sovjetsku socijalističku republiku), ali i Ukrajinu, što je posebno zabrinulo Kremlj.
Za Akciju i solidarnost glasalo je gotovo 70 posto moldavske dijaspore - važno je napomenuti da su za njih premoćno glasali i u samoj Moldaviji - koja je uglavnom proevropski nastrojena. Naime, posljednjih je godina čak oko 40 posto Moldavaca, od oko 3,5 miliona stanovnika, otišlo iz Moldavije, uglavnom u zemlje EU i Rusiju, i oni na neki način državu održavaju na životu jer su doznake gastarbajtera debelo preko 50 posto tamošnjeg BDP-a. Neki tamošnji analitičari smatraju kako bi se nagla proevropska politika mogla Sandu obiti o glavu jer mnogi Moldavci misle da će se ekonomska situacija okretanjem prema Zapadu promijeniti preko noći, što je teško očekivati.
Kao primjer navode Ukrajinu koja se radikalnije od Moldavije još 2014. godine okrenula licem prema Evropi pa još uvijek nije ostvarila tadašnje nade. Moldavski analitičari smatraju kako je sada na redu i Bruxelles da konkretnim akcijama pomogne političke promjene kako se ne bi dogodilo da proruske opcije ponovno ojačaju jer unatoč ovakvom porazu, one ipak nisu nestale s političke scene.
