Povodom obilježavanja 25. novembra - Dana državnosti Bosne i Hercegovine, Centar za dijasporu "Mreža" će u periodu od 18.11.2021. do 29.11.2021. organizovati niz manifestacija i tri skupa privrednika i uspješnih Bošnjaka u dijaspori.
Na manifestacijama će kao govornici i specijalni gosti biti prisutni predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović s delegacijom, ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković, načelnici općina Jajce (Edin Hozan), Travnik (Kenan Dautović), Sanski Most (Faris Hasangebović), Konjic (Osman Ćatić), Breza (Vedad Jusić), Doboj Istok (Kemal Bratić), narodni poslanik u Skupštini RS Senad Bratić, generalni konzul BiH u Njemačkoj Began Muhić i predsjednik Medžlisa IZ Mostar Džafer Alić.
Centar za dijasporu "Mreža" svoju veliku turneju po Evropskoj uniji počinje 18. novembra iz Rotterdama, a nakon toga slijede veliki skupovi u Stuttgartu, Mainzu, Wiltzu (Luxemburg), Bruxellesu, Saabruckenu, Gaggenau, Ingolstadtu, Dusseldorfu, Hamburgu, Berlinu, Hanoveru i drugim gradovima.
Iz Centra za dijasporu "Mreža" poručuju da su manifestacije dio njihovih planiranih aktivnosti u kojima obilježavanjem temeljnih i najvažnijih državnih praznike pokušavaju animirati jake patriotske osjećaje prisutne u dijaspori te kroz niz susreta posredovati boljem umrežavanju naše dijaspore i domovine.
Na manifestacijama će uz govor specijalnih gostiju biti otvorena i izložba "Bosanski jezik" u čijoj izradi je na poziv Centra učestvovao veliki broj naučnika. Izložba donosi informacije na koga se odnosi ime bosanski jezik, zatim informacije o pet govornih tipova bosanskog jezika, o pismima kojim se koristilo u prošlosti, o bosančici, arebici i prvim rječnicima. Odgovara se na pitanje šta je osobenost bosanskog jezika, bavi se ulogom franjevaca koji su se osjećali Bošnjacima i svoj maternji jezik imenovali bosanskim.
"Mreža" je u Arhivu BiH pronašla bogatu građu koja se tiče prijelomne 1907. godine kada je Zemaljska vlada ukinula bosanski jezik i zamijenila ga srpsko-hrvatskim, a na velikom broju panoa iznosimo šta su o bosanskom jeziku govorili književni velikani poput Maka Dizdara, Skendera Kulenovića, Miroslava Krleže, Isidore Sekulić i Alije Isakovića.
