Tokom protekle sedmice u zgradi Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini vodili su se razgovori diplomata kojima su prisustvovali šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, američki ambasador Eric Nelson, američki izaslanik zadužen za Izborni zakon Matthew Palmer, kao i visoki predstavnik Christian Schmidt i predstavnica EU Angelina Eichhorst.
Također, u proteklim danima Palmer i Eichhorst, zajedno s ambasadorima Ericom Nelsonom i Johannom Sattlerom više puta primili lidera SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a Dragana Čovića.
Bakir Izetbegović u emisiji ‘Sasvim iskreno’ je kazao kako su pregovori bili naporni.
"Što se tiče pregovora, bili su naporni, pa smo se sjetili rahmetli Alije kada je negdje napisao da je puno toga u životu radio, između ostalog bio robijaš, radio kao robijaš na građevinama i kao drvosječa i da ništa u životu teže mu nije bilo od pregovora. Čak sam rekao novinarima koji su bili okupljeni napolju na zimi, kada su se požalili da satima čekaju, da bi se rado s njima mijenjao. Radije bi stojao tu na hladnoći nego što bi bio izložen tamo tom izvlačenju nerava", rekao je Izetbegović.
Izetbegović je stava da su diplomate iz EU pristigle s ciljem da pomognu Bosni i Hercegovini.
"Došli su da nam pomognu da se ova situacija riješi, da se ovo što rade Dodik smiri, da prestane, da pronađe se rješenje između Hrvata i Bošnjaka, da se ti odnosi poprave. Da se iznađe rješenje za implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, presuda Ustavnog suda u Bosni i Hercegovini, da se naprave potrebne izmjene Ustava izbornog zakona i da Bosna i Hercegovina krene naprijed. Možda se nama ne sviđa što to oni nisu odlučnije, što nisu rekli bogu Bog, popu Pop, ko je kriv pa ga kaznili, pa sankcije pa tako dalje. Ali ne mislim da su im namjere loše, oni su diplomati na kraju krajeva. Sve stvari rade diplomatskim putem" naveo je predsjednik SDA.
Kako ističe, na razgovore su došli sa znanjima koja su im pripremili njihovi saradnici o ranijim pregovorima gdje su se približavali do tačke dodira kao što je Aprilski paket, Fileov model…
"Imali su i oni svojih tu ideja, ali smo se dogovorili da nećemo izlaziti s tim detaljima da se smanjuje šansa. Dakle, da ja sad govorim šta i kako je kazao Čović, šta sam ja, šta su oni. Naravno, nešto od toga ću kazati, ali do u detalje neću ići. Ljudi su se zaista trudili da nešto se napravi i da se neki pomak uradi, prije svega na odnosu Hrvata i Bošnjaka onako kako oni to vide", kaže Izetbegović.
Pojedine izjave u javnosti su odjeknule zbog mogućnosti određenog stepena naklonjenosti u pregovaranju. Posebno oko Izbornog zakona, čini se da je njihova naklonost bila prema hrvatskoj strani.
Na neki način nesmotreno, ali opasna izjava Palmera kada je govoreći o genocidu u Srebrenici pokušao relativizirati na način da je to sloboda govora.
Izetbegović se složio da je bilo pristrasnosti.
"Koliko sam ja shvatio njih, oni koji su im davali instrukcije kada su krenuli iz State Departmenta i Evropske Komisije, iz daljine slika je od prilike ova: U čemu je problem? Zašto ti Bošnjaci i Hrvati nisu zajedno? Kad su mogli usred rata napraviti Vašingtonski sporazum i suprotstavit se agresiji, zašto ne mogu sada? Onda ide pojednostavljeni odgovor, Bošnjaci biraju i sebi i Hrvatima člana Predsjedništva BiH. Je li to moguće? Jeste! Je li to govore brojevi? Jeste! Idite ubijedite SDA da to ne radi, da puste Hrvatima da izaberu koga god hoće, to je sad glavni problem ostalo je sve manje bitno, fokusirajte se na to i onda je išao pritisak upravo takav. Naravno, u samoj Evropi ima desničara koje uticajni HDZ mogu da izvitopere sliku na način da Bošnjaci rade ovaku stvar, da manipuliraju sa Srebrenicom da koriste tu priču, da pričaju kako su izginuli u ratu a sad ih ima najviše u BiH poslije svega i to liježe na neke uši islamofoba. Vrlo lako je takve stvari prodati Evropi. Tako da mislim da jeste bila prisutna jedna dimenzija pristrasnog odnosa. „Prisilimo Bošnjake da ne pokušavaju dominirati, neka puste Hrvatima da izaberu svoga pa će se stvari smiriti“, mislim da je to bio takav pristup", naveo je Izetbegović.
Govoreći o pritiscima priznaje da ih je imao, ali da to nisu uspjeli nikako sprovesti u djelo s obzirom na njegovo iskustvo u politici.
"Jeste, ali nisu to pritisci u smislu nekih prijetnji. Odprilike njihov pristup je: „Hajde da ovo riješimo, ovo je sad važno riješiti“. Kad ja kažem: „A ove blokade što radi HDZ, koje trpimo već godinama, sve je to važno gospodine Izetbegoviću, poslije ćemo se fokusirati na to“, onda ja odgovorim znate: „Nisam ja dijete“. Šezdeset i pet mi je godina, trideset godina sam u politici, nemojte sad samnom tako rješavati, rješavat ćemo obije stvari pararelno i na kraju da se krene u tom smjeru. Jučer ili prekjučer (op.a. četvrtak ili petak) je sjela gdje sam ja insistirao i da uđu ljevičarske i građanske stranke, dakle sve one koje imaju ruku u Državnom parlamentu i da se krene u priču o Federaciji BiH, o deblokadama, o tome šta se radi u Domu naroda jer tamo HDZ kao sa švedskog stola bira. Sedam godina stoje neke strategije, Zakon o šumama stoji godinama, vrlo bitne stvari. Predstavnički dom dođe samo kao pripremno tijelo, a onda manjina u Parlamentu FBiH kaže: „Ovo hoću, ovo neću, ovo ima da stoji..“. Dakle, mi to moramo riješiti, ako ćemo išta rješavati. Ili će biti oboje riješeno, ili neće ništa biti riješeno", zaključio je Izetbegović.
