Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je pisma predsjedniku Evropskog parlamenta Davidu Sassoliju i predsjedniku Evropske narodne stranke (EPP) Donaldu Tusku povodom „non-paper“ dokumenata koji su se pojavili u javnosti, a kojima se predlaže promjena granica na Zapadnom Balkanu.
Izetbegović u pismima ističe da su građani Bosne i Hercegovine, ali i cijele regije Zapadnog Balkana, uznemireni zbog niza događaja kojima se stvara percepcija da se u određenim krugovima unutar Evropske unije pokušava pokrenuti tema prekrajanja državnih granica na štetu Bosne i Hercegovine, te da je pojam „mirni razlaz“ samo mimikrija za secesionizam koji već dugo vremena zagovara predsjednik SNSD-a, uz podršku određenih krugova izvan BiH.
"Poznato Vam je da su građani BiH položili ogromne žrtve 90-ih godina prošlog stoljeća braneći cjelovitost i teritorijalni integritet svoje države i da ne postoje okolnosti u kojima bi pristali da se odreknu i najmanjeg dijela teritorije, a pogotovo ne političkom odlukom o 'mirnom razlazu'", navodi se u pismima.
Izetbegović podsjeća da su evropska iskustva sa pokušajima prekrajanja granica dovela do svjetskih ratova u 20. stoljeću, baš kao što su raniji pokušaji etničke podjele Bosne i Hercegovine kulminirali genocidom u Srebrenici, te da je na osnovu toga jasno da bi svaki pokušaj prekrajanja granica ugrozio mir.
"Svakome ko imalo poznaje historiju, ko razumije aktuelne odnose u svijetu, jasno je da pokušaj ugrožavanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine ne bi izazvao destabilizaciju i sukob samo u našoj zemlji, nego bi se lančanom reakcijom sukobi prelijevali iz jedne u drugu državu u regiji. Niz zemalja EU-a ne bi ostao pošteđen u toj novoj spirali separatizma koja bi bila pokrenuta", upozorava Izetbegović.
Dodaje da je, bez obzira na to ko je autor „non-papera“, te kome je i kada uručen taj dokument, jasno da dio desničarskih i i profašističkih stranaka u Evropi, koje su pod očiglednim malignim utjecajima sila izvan Evrope, zagovara teze koje se u tom pismu navode i da je to opasnost, ne samo za BiH, nego i za cijelu Evropsku uniju.
"Secesionistički, profašistički, u pravilu islamofobni pokreti i stranke, koji zagovaraju politiku i teze iz „non-papera“, udaraju na same temelje EU-a. Ovo što se događa trenutno nije samo problem nas u BiH ili regiji, nego i cijele Evrope, koja je utemeljena na principu nepovredivosti državnih granica", istaknuo je Izetbegović.
Ocijenio je da je ogromna većina demokratskih snaga u EU sposobna da se izbori protiv profašističke manjine, islamofoba i secesionista, ali da svi zajedno moraju biti oprezni, i u korijenu sasijecati bilo kakvu pomisao o promjenama državnih granica, jer je to, upozorava, otvaranje Pandorine kutije.
"Stoga smatram neophodnim da se Evropski parlament, ali i ostale institucije EU-a, još jednom jasno odrede, potcrtaju privrženost principu nepovredivosti granica u cijeloj Evropi, te pruže punu podršku Bosni i Hercegovini i njenom putu ka punopravnom članstvu u EU. Izostanak odlučne reakcije secesionističke i retrogradne snage će tumačiti kao slabljenje podrške EU-a teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i vjetar u leđa svojim aspiracijama", napisao je Izetbegović.
Predsjednik SDA podsjeća da četvrt vijeka traju napori odgovornih snaga u Bosni i Hercegovini, potpomognutih predstavnicima međunarodne zajednice, da se stabilizuje mir u zemlji, da se ojača proces pomirenja, i da se Bosna i Hercegovina snažno pokrene na njenom reformskom i integracijskom putu, koji vodi ka članstvu u EU i NATO-u, te da je uložen ogroman trud i napravljen znakovit i ohrabrujući napredak, koji bi, upozorava, sigurno bio doveden u pitanje ako se separatističkim snagama da vjetar u leđa od strane predstavnika zemalja članica EU-a.
"Bosni i Hercegovini i njenim građanima u ovom trenutku je potrebna snažna podrška EU, kako bi secesionisti bili obeshrabreni, a sve političke snage u zemlji se fokusirale na ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije i provođenje prijeko potrebnih reformi", zaključio je Izetbegović.
Izetbegović je u pismu Tusku posebno skrenuo pažnju na postojanje jasnih indicija da i pojedine stranke članice EPP-a direktno ili posredno pružaju podršku takvoj politici, te da bi bilo neophodno da se EPP ogradi i eventualno sankcionira svoje članice koje djeluju suprotno principima i politici EPP-a.
