Roditelji često zamijene prve simptome toplotnog udara kod djece sa prehladom ili virusom, a ako se ne reaguje na vrijeme, posljedice mogu biti ozbiljne, pa čak i tragične.
Za razliku od iscrpljenosti usljed vrućine, koja izaziva umor, vrtoglavicu i znojenje, toplotni udar je stanje u kojem tijelo gubi sposobnost da reguliše temperaturu i prestaje da se znoji.
Tijelesna temperatura tada naglo raste i može preći 40 stepeni, što direktno ugrožava rad mozga, srca i drugih organa.
Kod male djece se to može desiti izuzetno brzo, jer njihova tijela brže upijaju toplotu i sporije se hlade.
Najopasnije je što simptomi na početku često liče na običnu prehladu ili stomačni virus: dijete je pospano, razdražljivo, ima blago povišenu temperaturu, znoji se, a zatim naglo prestaje da se znoji, koža postaje crvena i suha, puls se ubrzava, a dijete djeluje zbunjeno ili gubi svijest.
Može se pojaviti i glavobolja, mučnina, povraćanje ili grčevi u mišićima. Ovi simptomi se često pogrešno tumače kao dehidracija ili iscrpljenost, zbog čega se ne reaguje na vrijeme.
Ako dijete ima visoku temperaturu i ne znoji se, ako je omamljeno, dezorijentisano ili teško diše, odmah pozovite hitnu pomoć.
Do dolaska ljekara, dijete treba prebaciti na hladnije mjesto, skinuti višak odjeće i rashlađivati ga mlakom vodom (nikako ledenom). Važno je da ne pije previše tečnosti odjednom, već da se hidrira postepeno.
Toplotni udar je ozbiljno i opasno stanje koje ne bira uzrast. Djeca su posebno ugrožena jer često ne znaju reći kako se osjećaju, a simptomi se lako potcijene.
Zato je reakcija na prve znakove iscrpljenosti i pregrijavanja ključna. Pratite dijete, rashladite ga na vrijeme i nemojte čekati da dođe do ozbiljnijeg problema. Jer kada to postane, često je već kasno.