Kuga se dugo smatrala mogućim objašnjenjem naglog i misterioznog napuštanja Ahetatona, izgubljene prijestonice egipatskog faraona Ehnatona. Međutim, velika arheološka analiza dr Gretchen Dabs i dr Ann Stevens, objavljena u American Journal of Archaeology, pokazala je da kuga najvjerovatnije nije ni zahvatila grad koji je osnovao faraon jeretik.
Ahetaton, danas poznat kao Amarna, izgrađen je za vrijeme revolucionarne reforme faraona Ehnatona (1353–1336. p.n.e.), koji je prvobitno vladao pod imenom Amenhotep IV. Ovaj egipatski vladar je, u borbi protiv prejakog svećenstva, ukinuo vjerovanje u tradicionalna egipatska božanstva i uveo prvu poznatu monoteističku religiju – vjerovanje u boga Atona.
Kako bi se distancirao od stare religije i običaja, izgradio je novu kraljevsku rezidenciju i prijestonicu. Međutim, ta prijestonica bila je naseljena svega oko 20 godina, a napuštena je ubrzo nakon Ehnatonove smrti.
Historijski izvori i grobnice
Pretpostavljalo se da se Ehnatonove neobične odluke i brzo napuštanje grada mogu pripisati epidemiji. Dokazi o toj epidemiji uglavnom potječu iz historijskih izvora, budući da je arheološke dokaze o epidemijama vrlo teško identificirati.
Među historijskim izvorima su hetitske molitve za kugu, koje tvrde da su epidemiju u Hetitsko Carstvo donijeli ratni zarobljenici iz Egipta, kao i zbirka pisama iz Amarne upućenih Megidu, Biblosu i Sumuru.
Međutim, nijedan od ovih izvora ne ukazuje na epidemiju u samom Ahetatonu. Zbog toga su dr Dabs i dr Stevens provele sistemsku arheološku i bioarheološku analizu grada i okolnih grobnica kako bi utvrdile je li kuga ikada pogodila izgubljenu prijestonicu.
“Ovaj rad ide dalje od egipatskih izvora i fokusira se posebno na podatke iz same Amarne. Nedavni radovi u arheologiji i bioarheologiji stvorili su svojevrsnu osnovu očekivanja za grad pogođen epidemijom, zahvaljujući novijim istraživanjima u gradovima gdje su epidemije bile zabilježene. Bile smo u mogućnosti da usporedimo ono što vidimo u Amarni s onim što se očekuje od epidemijskog grada ili groblja,” objasnila je dr Dabs.
Oko grada Ahetatona nalaze se razna groblja, uključujući četiri namijenjena općoj populaciji, koja su sadržavala između 11.350 i 12.950 grobova. U ovoj studiji ispitano je 889 grobova otkrivenih u iskopavanjima između 2005. i 2022. godine.
Utvrđeno je da, iako su skeletni ostaci pokazivali markere stresa poput niskog rasta odraslih, traume kičme, linearne hipoplazije cakline (prekidi u rastu zuba) i degenerativnih bolesti zglobova, ti pokazatelji odražavaju ekonomske i društvene poteškoće, a ne epidemiju.
Markeri bolesti bili su uglavnom rijetki, s tuberkulozom identificiranom kod samo sedam osoba. Većina tijela, koja nisu bila balzamirana, bila su sahranjena s grobnim prilozima, tkaninom i kovčezima od trske. Položaji tijela nisu bili neuredni ni neobični, što sugerira da sahrane nisu bile užurbane, što bi se moglo očekivati u slučaju masovnih smrti izazvanih epidemijom.
Scenarij epidemije
Kritično, paleodemografsko modeliranje pokazalo je da je ukupan broj ukopa bio unutar očekivanih granica, s obzirom na populaciju grada, očekivani životni vijek i trajanje naseljenosti, što ne bi bio slučaj da je došlo do epidemije.
Konačno, obrazac napuštanja grada ne uklapa se u scenarij epidemije, jer se čini da je Ahetaton sistematski napušten, uz uredno skupljanje imovine i nastavak života čak i nakon Ehnatonove smrti. S obzirom na ove nalaze, malo je vjerovatno da je Ahetaton doživio epidemiju tokom Ehnatonove vladavine.
“Ovo je jedan od onih slučajeva gdje nešto ima logičkog smisla ako se ne sagleda previše kritički. Iskreno, do nedavno podaci za ozbiljnu procjenu prisutnosti epidemije u Amarni nisu bili dostupni. Povijesni izvori pružaju brojne indirektne veze između Amarne i pojmova poput kuge ili epidemije. Višestruka pisma iz Amarne spominju kugu. Hetitske molitve povezuju visoku smrtnost s Egipćanima. Članovi kraljevske porodice umrli su u Amarni. Amenhotep III izgradio je brojne kipove Sekmet, božice bolesti i kuge u drevnom Egiptu,” rekla je dr Dabs, dodavši:
“To stvara mrežu posrednih dokaza koji povezuju Amarnu i kraljevsku porodicu s bolešću, uglavnom na temelju tekstualnih zapisa pisanih u drugim vremenima i mjestima. Jednom kad je ta ideja posađena, ponavljanjem je postala ‘činjenica’.”
Dr Dabs pojašnjava da, iako epidemija nije potvrđena u Ahetatonu, to ne znači da se hetitska epidemija nije dogodila.
“Hetitske molitve za kugu mogle bi biti iskren odraz onoga što se doista dogodilo u Hetitskom kraljevstvu. Moguće je i da je izvor zaraze bila skupina egipatskih zarobljenika. Jedna od ključnih poruka našeg rada jest da moramo biti oprezni kad koristimo podatke iz vremenski i geografski različitih konteksta za tumačenje konkretnih slučajeva poput Amarne,” zaključila je ona.
Velika reforma faraona jeretika
Ehnaton je proveo najveću političku, društvenu i vjersku reformu u Starom Egiptu. No ta reforma nije dugo trajala nakon njegove smrti. Poznato je da je preminuo u 17. godini svoje vladavine, ali nije jasno je li Smenkare bio njegov suvladar u posljednjim godinama ili je kratko vladao nakon njega.
Zatim je dvije godine Egiptom vladala žena-faraon Neferneferuaten, za koju neki smatraju da je Ehnatonova udovica Nefertiti, a drugi da je to bila Smenkarina udovica Meritaton – Ehnatonova i Nefertitina kći.
Na prijestolje je potom došao Ehnatonov sin Tutankaton, koji se već u drugoj godini svoje vladavine odrekao očeve reforme, promijenio ime u Tutankamon i napustio Ahetaton. Sljedeći faraoni namjerno su izbrisali Ehnatonovo ime iz službenih zapisa i popisa vladara, smatrajući ga jeretikom koji zaslužuje da bude zaboravljen.
Ipak, otkriće Amarne krajem 19. stoljeća ponovno je otkrilo svijetu ovog neobičnog egipatskog vladara.