Na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Sloveniji, do 16 sati, odnosno tri sata prije zatvaranja birališta, glasalo je 49.3 posto od gotovo 1.7 miliona upisanih birača, objavilo je državna izborna komisija. Izlaznost je mnogo veća nego na izborima 2018. godine, kad je do 16 sati glasalo 34.32 posto birača i kad je ukupna izlaznost na kraju bila manja od 53 posto.
Prema rezultatima izlaznih anketa koje je Mediana provela za RTV Slovenija i Pop TV, stranka Gibanje Svoboda na čelu s Robertom Golobom uvjerljivo slavi. Dobila je najviše glasova, 35.8 posto, a slijede Slovenska demokratska stranka Janeza Janše s 22.5 posto i Nova Slovenija koja je dobila 6.8 posto glasova.
Parlamentarni prag prešla bi i stranka SD sa 6.6 posto glasova i stranka Ljevica koja je dobila 4.4 posto glasova birača.
Na izborima 2016. godine relativnu većinu osvojio je Janez Janša sa svojom strankom, no zbog nedostatka koalicijskih partnera nije uspio formirati vladu. Tada je lijevu koalicijsku vladu sastavio Marjan Šarec, premda je u parlamentu imao dva puta manje zastupnika od Janšinih 26. No Šarčeva vlada pala je nakon dvije godine i tada ju je naslijedila sadašnja Janšina.
Prve službene djelomične rezultate s birališta državna izborna komisija počet će objavljivati na svojim mrežnim stranicama oko 20.30 sati, a paralelno s tim i projekcije o tome koliko bi koja stranka mogla imati zastupničkih mandata u novom parlamentu.
Duboko podijeljeno slovensko društvo
Slovensko je društvo duboko podijeljeno na one desnije usmjerene građane, koji 63-godišnjeg Janšu smatraju svojim autentičnim predstavnikom, i ostale, koji ga smatraju rušiteljem demokracije i mračnjakom kojega pod hitno treba spriječiti da obnaša vlast.
SDS je dakle glavna stranka slovenske desnice, a oko sebe okuplja i nekoliko manjih koalicijskih partnera koje Janša uz sebe drži ne toliko pomoću ideološke bliskosti koliko pomoću ispunjavanja određenih materijalnih interesa malih stranaka.
55-godišnji Robert Golob je pak nova nada liberalne, proevropske javnosti te time nastavlja niz političara poput univerzitetskog profesora Mire Cerara i komičara Marjana Šarca, koji su u jednom trenutku bili favoriti antijanšista. No Cerar i Šarec su u međuvremenu postali politička historija, a njihove stranke marginalne, pa za Goloba možda veći izazov nije pobijediti Janšu, što je u trideset godina slovenske politike uspjelo mnogima, već održati se trajno na političkoj sceni na kojoj je Janša glavna konstanta.
Kako je Janša proizveo svog najopasnijeg protukandidata na ovim izborima
I Golob je zapravo svojevrsni politički proizvod Janeza Janše. Naime, Golob je godinama bio blizak strankama liberalnog centra, još od vremena Janeza Drnovšeka, kada je bio državni sekretar, no profilirao se kao dugogodišnji uspješan direktor energetske tvrtke GEN-I.
Tokom ovog Janšinog mandata Golobu nije obnovljen mandat i on se zbog toga obrušio na Janšu, optuživši ga za političko kadroviranje i uhljebljivanje sebi vjernih kadrova na ključna mjesta u državi.
To je, naravno, tačno. Janša je notoran po tome da je uvjeren kako postoji postkomunistička duboka država u Sloveniji, čiji je zadatak prvenstveno da onemogućava njegovu političku karijeru. Stoga je pokušao provoditi razne čistke u institucijama svaki put kada je došao na vlast, što mu je nekad uspijevalo, a nekad ne. Tako je i stvarao dodatne neprijatelje, pa je sada motivirao i Goloba da mu se suprotstavi na izborima.
"Politika me nije postavila na ovu funkciju, ali me jest natjerala da se sam počnem baviti upravo politikom", rekao je Golob na konferenciji za medije na kojoj je objavio svoju smjenu.
Janšu je optužio da širi strah među građanima i da njegova stranka državu koristi za privatnu korist izabranih.
Golobova novoosnovana stranka cijelo vrijeme tijesno vodila u anketama
"Postoji potpun ponor između ljudi koji žive desničarskim vrijednostima i vladajuće klike, koja je zapravo otela poziciju desničarske politike radi lične koristi. Ljudi koji su trenutno na vlasti ni izdaleka ne predstavljaju vrijednosti koje živi desna polovica Slovenaca", rekao je Golob u jednom intervjuu nakon najave političkog angažmana.
Golob obećava uvođenje reda, borbu protiv korupcije i Janšinih uhljeba, jačanje institucija i tehnomenadžerski pristup vladanju.
Sredinom marta Golobova nova stranka već je bila ispred Janšinog SDS-a u anketama. Prema anketi dnevnika Delo, Pokret sloboda je imao podršku 18.8 posto birača, a SDS 17.2 posto. Slijede Socijalni demokrati (SD) s 8.8 posto na trećem mjestu, Ljevica (L) sa 7.6 posto, a za demokršćansku Novu Sloveniju (NSI) glasalo bi 4.8 posto ispitanika.
