Stranka demokratske akcije i dalje se ne izjašnjava o tome ko će biti kandidat stranke na ovogodišnjim općim izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
Sada, kada je potvrđeno da u izbornu utrku za člana kolektivnog šefa države ide ponovo Denis Bećirović, aktuelni član Predsjedništva BiH, te Semir Efendić, predsjednik SBIH, šutnja o SDA kandidatu ne može se više tumačiti kao taktičkom, nego simptomatičnom.
Ko 'istura' Džaferovića kao mogućeg kandidata
Naime, sve više indicija upućuje na to da se Bakir Izetbegović sve više koleba hoće li ući u utrku za člana Predsjedništva BiH, a da SDA traži izlaznu strategiju ako Izetbegović definitivno odustane od kandidature, da to ne izgleda kao političko povlačenje pod pritiskom straha od poraza.
Jedna od njih je i to što se na društvenim mrežama posljednjih dana kao moguća alternativa Izetbegovićevom odustajanju od kandidature spominje Šefik Džaferović, aktuelni delegat SDA u Domu naroda PSBiH .
Ne radi se o zvaničnom stavu SDA niti o bilo kakvoj formalnoj najavi, nego je riječ o sadržajima iza kojih, po svemu sudeći, stoje stranački simpatizeri, botovi ili ljudi bliski SDA, koji u javni prostor plasiraju tezu da bi Džaferović mogao biti kandidat ako Izetbegović odustane.
U tim objavama se gotovo uvijek ponavlja isti argument . Činjenica da je Džaferović već jednom pobijedio Denisa Bećirovića u utrci za člana Predsjedništva BiH i da bi to mogao učiniti ponovo.
Tačno je da je na izborima 2018. godine Džaferović osvojio 212.581 glas, dok je Bećirović tada imao 194.688. Međutim, to svakako nije garancija da bi Džaferović i SDA ponovili taj uspjeh i na ovogodišnjim izborima, jer se 2022. godine, odnos snaga potpuno promijenio.
Bećirović je tada pobijedio sa 330.238 glasova, a Izetbegović kao njegov protivkandidat je ostao na 214.412 glasova. Taj poraz iz 2022. godine nije bio samo izborni neuspjeh, nego ozbiljan politički udarac Izetbegovićevom autoritetu. Drugi uzastopni poraz bio bi nešto mnogo gore, o čemu je Raport već pisao i sigurno bi značio politički silazak Izetbegovića, prije svega s čela stranke.
Test javnosti i zašto je SDA potreban 'plan B'
Zbog svega toga, priča o Džaferoviću kao potencijalnom kandidatu na društvenim mrežama više liči na ispipavanje pulsa javnosti, prije svega birača SDA i svojevrsni test reakcija na scenario u kojem se Izetbegović povlači i u kojem stranka ide s drugim kandidatom.
Uz Džaferovićevo, kao imena 'zamjenskih' kandidata SDA za člana Predsjedništva BiH spominju se i imena Safeta Keše i Amora Mašovića, državnih parlamentaraca iz SDA.
No, prema reakcijama na društvenim mrežama Džaferoviću se daje prednost i on je pravi 'plan B' za one koji plasiraju ovu mogućnost, u slučaju da se procijeni da Izetbegović kao 'plan A' ne može pobijediti.
Po toj logici, Šefik Džaferović postaje idealan zamjenski kandidat, dovoljno ozbiljan da kampanja izgleda kredibilno, a istovremeno dovoljno potrošen da eventulani poraz ne proizvede 'tektonske' poremećaje u stranci.
Nakon posljednjeg Kongresa SDA, Džaferović je, dovoljno udaljen od vrha SDA da ne ugrozi samog Izetbegovića što je za one koji i plasiraju informacije o Džaferovićevoj kandidaturi i 'guraju' tu priču i najvažnije.
Ono što je zanimljivo je da je Refik Lendo, potpredsjednik FBiH i kadar SDA, za BHRT izjavio da u SDA još nisu razmatrali ime potencijalnog kandidata jer još nije vrijeme za to, te da on smatra da je objava kandidatura za ovogodišnje izbore došla prerano.
Međutim, ako u BiH postoji političar koji je prerano počeo govoriti o izborima 2026.godine, onda je to upravo Bakir Izetbegović, predsjednik SDA. U brojnim javnim i medijskim istupima gotovo cijelu prošlu godinu Izetbegović je najavljivao povratak SDA na vlast u 2026. godini, govoreći o postizbornim koalicijama, pa i o vlastitoj kandidaturi.
Prije samo nekoliko mjeseci rekao je da su šanse da se on kandiduje '50:50' i da će o tome odlučiti SDA .
Danas, kada trošimo prvi mjesec izborne godine o kandidaturi šute i Izetbegović i SDA i ta šutnja sve više izgleda kao procjena rizika pobjede, koji očigledno postaje sve veći. Zato i tišina iz SDA u javnosti o ovoj temi odjekuje sve 'glasnije'.
Izato je teško ne postaviti jednostavno pitanje da li SDA danas traži najbolju strategiju za pobjedu ili traži način da se njen predsjednik izvuče iz utrke u kojoj nije siguran da može pobijediti.