Ministrici turizma i sporta Hrvatske Nikolini Brnjac dopisom se obratio direktor ureda Turističke zajednice Tučepi Ivo Mravičić, koji ju je obavijestio da se u pravilima za prelazak državne granice, a koja su objavljena na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, poseban dio odnosi na prelazak državne granice od strane državljana trećih zemalja te je na koncu upitao planira li ukinuti potvrdu za državljane BiH o unaprijed plaćenom smještaju. Naime, kako je za Slobodnu Dalmaciju kazao Mravičić, koji se ministrici obratio u saradnji s direktoricom TZ-a Makarska Hloverkom Novak-Srzić, prema pravilima za prelazak državne granice, državljani trećih zemalja, ako putuju iz turističkih razloga, pored obavljenih testova ili dokaza o preboljenom koronavirusu moraju imati i potvrdu o uplaćenom smještaju u hotelu, kampu, na jahti i kod privatnog iznajmljivača.
Iz ove formulacije da se iščitati da smještaj treba biti u cijelosti plaćen i da bi na graničnom prijelazu trebalo predočiti dokaz o unaprijed plaćenom smještaju. Tučepi, Makarska i cijela Makarska rivijera, posebno kada je riječ o privatnom smještaju, najvećim dijelom su "naslonjeni" na emitivno tržište BiH. S obzirom na to da BiH spada u treće zemlje, to smo kao Rivijera posebno zainteresirani za pravni status državljana BiH i režim prelaska državne granice Republike Hrvatske od strane tih državljana. Ne vidimo nikakvu uzročno-posljedičnu vezu između unaprijed plaćenog smještaja i sprječavanja pandemije COVID-a 19 - kazuje Mravičić, dodavši da je svim turističkim djelatnicima u interesu da se poštuju epidemiološke mjere i sačuvati zdravlje u destinaciji, ali i zdravlje turista koji dolaze u destinaciju. Dolazak turista u destinaciju ne može i ne smije biti izvor opasnosti za njihov fizički integritet kao i za fizički integritet domicilnog stanovništva, a da se to ne bi dogodilo, imamo jasno propisane uvjete testiranja ili predočenje dokaza o cijepljenju ili već preboljenom COVID-u.
"Potvrda o unaprijed plaćenom smještaju time postaje suvišna jer unaprijed plaćeni smještaj ne predstavlja nikakvu dodatnu garanciju da netko nije zaražen ili da nije prenositelj virusa. Za to služe testovi napravljeni po pravilima medicinske struke. Nadalje, unaprijed plaćen smještaj otvara i pitanje pravne zaštite gosta potrošača ugostiteljskih usluga. S pravom se može postaviti pitanje o pravnoj zaštiti gosta ako davatelj usluga neuredno izvršava svoje ugovorne obveze, a gost zbog unaprijed plaćenog smještaja treba ostati vjeran ugovoru, čime izvršenje takvog ugovora za njega predstavlja dodatni teret - ističe Mravičić, koji dodaje da je potrebno prihvatiti i činjenicu da je plaćanje cjelokupnog boravka unaprijed uistinu rijetkost, i u sklapanju ugovora gosta s hotelijerom, kao i s privatnim iznajmljivačima.
Plaćanje unaprijed vezano je uz sklapanje ugovora putnika s putničkom agencijom, gdje agencija objektivno odgovara za uredno izvršenje ugovora o organiziranom putovanju. Kako kazuje, državljani BiH, barem kada je riječ o privatnom smještaju, to nalaze i ugovaraju dobrim dijelom na licu mjesta, čime bi potvrda o uplaćenom smještaju u značajnoj mjeri ograničila tu potražnju, a time i egzistenciju značajnog broja privatnih iznajmljivača. U navedenim pravilima o prelasku državne granice nije vidljivo radi li se o uredbi EU, direktivi maksimalne ili minimalne harmonizacije ili o preporuci.
"Ako se radi samo o preporuci, aktu koji nema obvezujući karakter za države članice, ministricu sam zamolio da poduzme sve mjere i radnje kako bi se iz pravila o prelasku državne granice izostavila potvrda o unaprijed plaćenom smještaju", navodi Mravičić.
Kako kazuje Mravičić, iz dana u dan vidljivo je da država provodi sve intenzivnije cijepljenje za svoje građane i time stvara sve neophodno potrebne uvjete za normalan život i povratak turizma. Nadalje, uloga države je da stvori pravni okvir za slobodno tržište, a time i za ispunjavanje svih obaveza svojih građana. Upravo stoga je ministricu Brnjac zamolio da ukine potvrdu o unaprijed plaćenom smještaju kao kumulativnom uvjetu za prelazak državne granice jer će se time omogućiti veći protok ljudi i osigurati mogućnost privatnim iznajmljivačima da plate turističku pristojbu u kojem god iznosu ona bila.
"Bez većeg broja turista iz BiH, izvršenje obveza privatnih iznajmljivača bit će uistinu otežano", zaključuje Mravičić.
