Jupiter je daleko najveća planeta našeg Sunčevog sistema, ali nova mjerenja pokazala su da je ipak nešto manji nego što se ranije mislilo.
Koristeći podatke s NASA-ine robotske letjelice Juno, naučnici su došli do dosad najpreciznijih mjerenja oblika i veličine pete planete od Sunca. Ove informacije omogućavaju bolje razumijevanje plinovitog diva i njegove složene unutrašnje strukture.
Juno je utvrdio da Jupiter ima ekvatorijalni prečnik od 142.976 kilometara, što je osam kilometara manje nego što su pokazivala ranija mjerenja. Također je otkriveno da prečnik najveće planete od sjevernog do južnog pola iznosi oko 133.684 kilometra, odnosno 24 kilometra manje nego što se ranije vjerovalo.
Jupiter, baš kao i Zemlja, nije savršena sfera, već je djelimično „spljošten“. Novi podaci pokazuju da je ta spljoštenost izraženija nego što su to sugerirala ranija mjerenja. Jupiterov ekvator je oko sedam posto duži od vertikalnog prečnika, dok je kod Zemlje ekvator svega 0,33 posto duži od okomitog prečnika.
Ranija mjerenja Jupitera temeljila su se na podacima koje su krajem sedamdesetih godina prikupile NASA-ine letjelice Voyager i Pioneer. Juno, lansiran 2011. godine, kruži oko najveće planete od 2016. i neprestano šalje sirove podatke na Zemlju. NASA je 2021. godine produžila njegovu misiju, čime je naučnicima omogućeno da nastave s mjerenjima i dođu do još preciznijih rezultata.