Iza kulisa razgovora o budućnosti Gaze odvija se tiha, ali intenzivna diplomatska bitka. Izrael je, prema informacijama iz diplomatskih krugova, od administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump zatražio da se turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan isključi iz planiranog Odbora za mir za Gazu, tijela koje bi trebalo imati ključnu ulogu u nadzoru i koordinaciji poslijeratnog procesa.
Prema navodima više izvora, zahtjev je pokrenut tokom nedavnih razgovora visokih izraelskih i američkih zvaničnika o implementaciji Trumpovog plana za Gazu. Izraelska strana, kako se navodi, nastoji ograničiti utjecaj Ankare ne samo u sigurnosnom, već i u političkom segmentu budućeg uređenja Pojasa Gaze.
Izrael je već ranije stavio veto na prisustvo turskih trupa u Gazi u okviru međunarodnih stabilizacijskih snaga predviđenih za narednu fazu plana. Time je, barem za sada, zatvorena mogućnost vojnog angažmana Turske, ali se pritisak sada prebacuje na politički nivo, gdje bi Odbor za mir imao presudnu riječ u donošenju odluka.
Međutim, javni signali koji dolaze iz Washingtona ne poklapaju se s izraelskim lobiranjem iza zatvorenih vrata. Tokom nedavnog susreta s izraelskim premijerom Benjamin Netanyahu u Mar-a-Lagu, Trump je na pitanje o mogućem turskom prisustvu u Gazi odgovorio neočekivano pozitivno, poručivši da to smatra “dobrom stvari” te dodao da je “Turska bila sjajna”.
Trump je pritom naglasio i svoje lične odnose s Erdoganom, kazavši da ga dobro poznaje, da mu vjeruje i da ga poštuje, istovremeno ističući i bliske odnose s Netanyahuom. Takve izjave dodatno su naglasile jaz između javne američke retorike i izraelskih preferencija u procesu koji je još daleko od konačnog dogovora.
Prema dostupnim informacijama, Trump bi već narednog mjeseca mogao objaviti sastav Odbora za mir, zajedno s prijedlogom tehnokratske palestinske vlade, koju bi Izrael trebao odobriti s unaprijed dostavljene liste. Ipak, izvori bliski procesu tvrde da konačna odluka još nije donesena, što ostavlja otvorenim pitanje hoće li Turska imati mjesto u tom tijelu.
Osim sigurnosnih dilema, izraelski zvaničnici izražavaju zabrinutost i zbog potencijalne uloge Turske u obnovi Gaze. Strah je da bi snažnije tursko prisustvo u humanitarnim i infrastrukturnim projektima Ankari moglo osigurati dugoročni politički utjecaj u tom području.
S druge strane, dio zvaničnika Trumpove administracije smatra da je uključivanje Erdogana neizbježno, budući da je Turska, uz Egipat i Katar, jedan od garanata sporazuma s Hamasom. Taj status, kako tvrde, omogućava lakši pristup terenu i nadzor nad provođenjem dogovora, iako istovremeno dodatno komplikuje izraelske sigurnosne procjene.
Napetosti između Izraela i Turske ne ograničavaju se samo na Gazu. Nakon što je Izrael priznao Somaliland, Erdogan je ugostio predsjednika Somalije Hassana Sheikha Mohamuda i taj potez ocijenio destabilizirajućim za Rog Afrike, naglašavajući da je očuvanje teritorijalnog integriteta Somalije za Ankaru od posebne važnosti.
Erdogan je tom prilikom najavio i buduće zajedničke projekte sa Somalijom, uključujući bušenje nafte i plina na moru od 2026. godine, nabavku novih brodova za bušenje te ambiciozne planove za izgradnju svemirske luke, čime je dodatno poslao poruku o širem geopolitičkom angažmanu Turske izvan Bliskog istoka.