Svijet zaostaje u postizanju većine ciljeva održivog razvoja dogovorenih 2015., kao što su borba protiv siromaštva i gladi, kaže se u izvještaju Ujedinjenih naroda u kojem se navode manjak sredstava, geopolitičke napetosti i pandemija covida-19.
UN-ov godišnji izvještaj o održivom razvoju rangira učinak svoje 193 države članice u provedbi 17 opsežnih "ciljeva održivog razvoja" (SDG), koji uključuju poboljšanje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, proizvodnju čiste energije i zaštitu biološke raznolikosti.
Utvrđeno je da se niti jedan od 17 ciljeva neće ostvariti do 2030., a većina ciljeva pokazuje "ograničen napredak ili nazadovanje". U izvještaju se poziva zemlje da riješe pitanje hroničnog nedostatka sredstava i također preurede sam sistem UN-a.
"Napredak je i prije pandemije bio prespor"
"Ovaj izvještaj pokazuje da je napredak čak i prije pandemije već bio prespor", rekao je potpredsjednik UN-ove Mreže rješenja za održivi razvoj (SDSN) i glavni autor izvještaja Guillaume Lafortune.
"Kad dođe do pandemije i drugih kriza, uključujući vojne sukobe, onda počinje priča o stagnaciji."
Izvještaj je identificiralo borbu protiv gladi, stvaranje održivih gradova i zaštitu bioraznolikosti na kopnu i u vodi kao posebna područja slabosti. Politički ciljevi poput slobode štampe također su doživjeli "nazadovanje".
Finska, Švedska i Danska nalaze se na vrhu popisa zemalja, a Kina je također napredovala brže od prosjeka, ali su najsiromašnije zemlje svijeta dodatno zaostale.
Lafortune je rekao da zemlje u razvoju trebaju veći pristup međunarodnim financijama, dodajući da bi institucije poput agencija za kreditni rejting trebalo poticati da uzmu u obzir dugoročnu ekološku i privrednu dobrobit zemlje, a ne samo njenu kratkoročnu likvidnost.
Izvještaj također procjenjuje spremnost zemalja na globalnu saradnju kroz institucije UN-a. Sjedinjene Države nalaze se na posljednjem mjestu.
"Velika većina zemalja podržava saradnju… ali postoji niz velikih sila koje ne igraju po pravilima", rekao je Lafortune.