“Vratićemo se u Banju Luku i razgovarati sa svim partnerima u vlasti i opozicijom, o povratku u institucije BiH”, poručio je član Predsjedništva BiH i prvi čovjek SNSD-a, Milorad Dodik, odmah nakon sastanka sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem.
“Imajući u vidu težinu pozicije cjelokupnog srpskog naroda, a posebno neprimjerene i nepravedne pritiske koji se provode protiv Republike Srpske i njenog rukovodstva, predsjednik Vučić je zamolio Dodika i sve političke snage u Republici Srpskoj, da učestvuju u radu zajedničkih institucija u Bosni i Hercegovini i na najbolji način štite interese srpskog naroda i Republike Srpske”, navedeno je u saopštenju nakon sastanka.
Smirivanje ili nastavak krize
Višemjesečno političko prepucavanje i dizanje tenzija do usijanja, počinje tako možda da dobija obrise izlaska iz krize, s obzirom na najave da će se priča o povratku srpskih predstavnika u institucije BiH, razmatrati na Narodnoj skupštini RS u februaru, kako je najavio Dodik. Nije jasno samo, da li će ta sjednica biti o zvaničnoj molbi Vučića ili će se razmatrati stavovi političkih partija u RS, piše Deutsche Welle.
Politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz, kaže da se ništa neće promijeniti, da je Vučićeva „molba“ samo igra, jer ne želi da bude označen kao krivac u cijelom procesu. Ovako, tvrdi on, dobijaju obojica.
„Vučić i Dodik odigrali su javni i politički performans, u kojem je Vučić sa sebe skinuo odgovornost rekavši Dodiku da se vrati u institucije BiH. To skidanje odgovornosti podrazumijeva da je on nedužan pred međunarodnom zajednicom, odnosno EU i SAD, a u principu kriza nije riješena i nastaviće se institucionalna blokada u BiH“, uvjeren je Kazaz.
Rezulat je stigao stigao isto veče, kada je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, pohvalio Vučića za angažman, sa kojim je još u septembru prošle godine imao sastanak u Beogradu.
„Dodik trenutno blokira institucije i moram izraziti respekt prema gospodinu Vučiću, da ga je stavio pod pritisak, da treba da dođe tamo gdje je biran“, rekao je Schmidt za Face TV, ističući da mu ne treba Dodikovo priznanje za posao koji obavlja, te da su sankcije spremne a Sjedinjene Države, EU i OHR, jedinstveni i na istoj strani.
Inckov zakon u parlament
Teško da će Dodik dobiti podršku od opozicije u RS na sjednici parlamenta, odakle već poručuju da je ovo dokaz da se od početka radilo o političkoj predstavi odnosno, da je Dodik nakon pada političkog rejtinga, izvadio zadnji adut iz rukava, nastojeći da spasi, šta se spasiti može.
Jelena Trivić, potredsjednica PDP-a, kaže da odluku o povratku u institucije BiH, može da donese samo Narodna skupština RS. Problem je, kaže ona, što pitanje zbog kojeg je sve počelo, nametanje Inzkovog zakona, ne smije ostati na ovom nivou.
„Tema vraćanja nadležnosti je farsa i jedini njen uzrok je gubitak kontrole nad sudijama i tužiocima, odnosno gubitak kontrole u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Jasno je takođe, da je vraćanje nadležnosti samo dio laži i lažnog srbovanja SNSD-a koje gledamo već 15 godina“, kaže Trivić, podsjećajući na Šmitovu raniju spremnost da se Inckov zakon suspenduje, te da se u Parlamentu dođe do prihvatljivog rješenja za RS.
Analitičari sa druge strane vjeruju da, ukoliko Dodik sada popusti, da će to biti političko samoubistvo i konačan pad, koji je počeo gubitkom Banjaluke na proteklim izborima. Alternativa je nastavak politike blokade institucija i donošenja zakona koji su na dnevnom redu, a kojima se razvlašćuje država u oblasti pravosuđa, finansija i odbrane. U tom slučaju, pitanje je kako će reagovati međunarodna zajednica a kako Srbija, i da li će Dodik ispitivati krajnje granice Aleksandra Vučića u BiH.
Ko je “jači igrač”
Jedno je sigurno, slažu se analitičari, da ukoliko Dodik nastavi sa politikom blokada i pričom o mogućoj secesiji, postao je za Moskvu, „jači igrač“ na Balkanu od Vučića.
„Jedna mogućnost je da on gura do kraja. Međutim, to je vrlo ograničeno i domet toga bi njega vrlo brzo izolovao. To bi onda značilo ne samo odlazak iz javnog i političkog života i krivična i druga odgovornost, već i nečastan politički kraj. Zato ja mislim da je realnija ova druga opcija, da povratak u institucije BiH bude praćen dogovorima unutar RS“, kaže predsjednik Foruma za etničke odnose iz Beograda, Dušan Janjić.
Neformalni šef opozicije, Mirko Šarović, prvi čovjek SDS-a, podsjeća da je Dodik RS doveo u tešku situaciju, uključujuči i Srbiju, čiji predsjednik, kako zabrinuto ističe, uz sve probleme i izazove sa kojima se suočava, mora da se bavi krizom koju je Dodik izazvao u BiH.
„Posljednjih mjeseci, a to smo činili i ranije, upozoravali smo Dodika da politika konflikta koju on sprovodi, Republiku Srpsku vodi u ambis i da iz kriza koje se produkuju, Republika Srpska izlazi sve slabija i sa sve više neprijatelja“, poručuje Šarović, upozorivši da se Dodik kocka sa RS i njenim institucijama, koje uništava zloupotrebljavajući sve poluge vlasti.
Šta sa zakonima
Nakon najave mogućeg povratka srpskih predstavnika u institucije BiH, sporne će biti odluke Narodne skupštine, kojima je usvojen novi Zakon o lijekovima i definisano formiranje Agencije za lijekove, ali i set zakona iz oblasti pravosuđa, poreza i odbrane, kojima se nadležnost prenosi sa BiH na RS.
Za sada vlast ne spominje ni Inzkov zakon o zabrani negiranja genocida, čije je nametanje izazvalo krizu, tako da će, slažu se analitičari, u najmanju ruku biti zanimljivo gledati kako će se entitetske vlasti, ukoliko dođe do deblokade institucija, iz svega ovog izvući.
