Nova promatranja svemirskog teleskopa James Webb mogla bi pružiti ključne uvide u to kako je divovska egzoplaneta preživjela nasilnu smrt svoje matične zvijezde i završio u bliskoj orbiti oko njezinih ostataka.
Ova otkrića istovremeno mogu nagovijestiti i sudbinu koja bi mogla zadesiti najveće planete Sunčevog sistema, poput Jupitera i Saturna, kada Sunce umre za otprilike pet milijardi godina, piše CNN.
Astronomi su 2020. godine otkrili zagonetan planet veličine Jupitera koji kruži oko mrtve zvijezde, bijelog patuljka. Sistem, nazvan WD 1856 b, udaljen je oko 80 svjetlosnih godina od Zemlje, a planeta je čak sedam puta veća od svoje zvijezde, koja je po veličini slična Zemlji. “Ovo je jedan od najbizarnijih planetarnih sistema koje poznajemo”, izjavio je dr. Christopher O’Connor.
WD 1856 b napravi punu orbitu oko svoje mrtve zvijezde svaka 34 sata i nalazi se manje od tri miliona kilometara od nje. Kada zvijezda slična Suncu potroši vodik u svom jezgru, ona se širi više od 100 puta prije nego što se uruši u gustog bijelog patuljka. S obzirom na to koliko je planet blizu, naučnicima je bilo nejasno kako je uopće preživio.
Kako bi rekonstruirali njegovu historiju, naučnici su koristili teleskop James Webb za mjerenje atmosfere, mase i temperature planeta. Rezultati su bili neočekivani i sugeriraju da gigantski planeti mogu preživjeti smrt svojih zvijezda na načine koji su se ranije smatrali nemogućim.
Bliska orbita i neobičan odnos veličina potaknuli su dodatna istraživanja. “Kada teoretičar astrofizike pronađe objekt koji tu ne bi trebao postojati, to je kao poziv svemira da potražimo novo objašnjenje”, rekao je O’Connor.
Promatranja su bila izuzetno teška jer tranzit planeta traje samo osam minuta, pa ga je vrlo lako propustiti. Osim toga, bijeli patuljci su mnogo tamniji od običnih zvijezda, što dodatno otežava mjerenja.
Analiza svjetlosti koja prolazi kroz atmosferu planeta otkrila je da njegova masa iznosi između četiri i jedanaest puta mase Jupitera.
Infracrveno zračenje pokazuje da je temperatura oko 127°C, što je više nego što bi se očekivalo samo od ostataka mrtve zvijezde. To je navelo naučnike da zaključe da je planet u prošlosti prošao kroz snažan proces zagrijavanja tokom migracije.
Postoje dvije glavne teorije:
Da je planeta bila “progutana” tokom širenja zvijezde, ali preživjela,
ili da je gravitacijom drugih objekata izbačen iz sigurne orbite i gurnut bliže bijelom patuljku.
Podaci sugeriraju da se zagrijavanje dogodilo prije oko milijardu godina, što slabi teoriju o potpunom “gutanje” zvijezde.
U atmosferi su pronađeni tragovi metana i malih čestica oblaka, što je prvi put da je zabilježena atmosfera planeta koji kruži oko mrtve zvijezde.
Neki naučnici ipak upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja prije konačnih zaključaka.
Sistem WD 1856 se smatra mogućim modelom budućnosti Sunčevog sistema. Sunce će za oko pet milijardi godina postati crveni div i vjerovatno progutati Merkur i Veneru. Zemlja se nalazi na granici zone opstanka, pa je njena sudbina neizvjesna.
Međutim, neke planete poput Jupitera i Saturna mogle bi preživjeti i nastaviti kružiti oko ostataka Sunca kao bijelog patuljka.
“Smrt zvijezde nije kraj, neke planete nastavljaju postojati u potpuno novoj i dinamičnoj fazi”, poručili su naučnici.