Povratak Janez Janša na vlast u Sloveniji sve je izvjesniji nakon višesedmične političke blokade i neuspjelih pokušaja dosadašnjeg premijera Robert Golob da formira novu vladajuću koaliciju. Iako još nije formalno potvrđen novi kabinet, Janšina desno orijentisana Slovenska demokratska partija već je osigurala okvirni koalicioni sporazum sa partnerima, a u Ljubljani se sve otvorenije govori o manjinskoj vladi uz podršku dijela manjih stranaka.
Situacija je rezultat veoma tijesnih izbora održanih u martu, na kojima je Golobov liberalni Pokret sloboda osvojio 29 mandata, samo jedan više od Janšine SDS koja je dobila 28 mjesta u parlamentu sa 90 zastupnika. Međutim, fragmentiran parlament i duboke političke podjele učinile su gotovo nemogućim stabilno okupljanje većine.
Golob je prošlog mjeseca priznao da nije uspio sastaviti vladu, čime je praktično otvorio vrata Janši. Tada je poručio da odlazi u opoziciju, dok je Janša oprezno najavljivao da „nije u žurbi“, ostavljajući prostor za pregovore i eventualnu manjinsku vladu.
Posljednjih dana stvari su se ubrzale. SDS i Slovenska narodna stranka (SLS) potvrdile su koalicioni sporazum, dok Janša paralelno pokušava osigurati podršku još nekoliko manjih partija kako bi došao do potrebne parlamentarne većine ili barem stabilne manjinske podrške.
Njegov mogući povratak izazvao je brojne reakcije u Sloveniji i evropskim političkim krugovima.
Janša je već godinama jedna od najpolarizirajućih figura slovenske politike. Protivnici ga optužuju za populizam, pritisak na medije i približavanje modelu vlasti kakav u Mađarskoj vodi Viktor Orbán, dok njegove pristalice tvrde da predstavlja političku stabilnost i čvršći konzervativni kurs.
Britanski Guardian još tokom izborne kampanje opisivao je Janšu kao saveznika Donald Trump i političara koji simbolizira zaokret Slovenije udesno.
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar ranije je upozorila da zemlji treba brzo formiranje vlasti zbog složenih geopolitičkih okolnosti, ali je priznala da će pregovori vjerovatno trajati kroz više krugova zbog gotovo potpuno podijeljenog parlamenta.
Dodatnu nervozu izaziva mogućnost da Janša formira manjinsku vladu koja bi zavisila od povremene podrške manjih stranaka, što bi moglo proizvesti novu političku nestabilnost u zemlji koja je posljednjih godina već prolazila kroz česte krize vlasti i prijevremene izbore.
Ukoliko uspije osigurati podršku u parlamentu, Janši bi to bio četvrti mandat na čelu slovenske vlade.
Odlazeći premijer Robert Golob pokušava dovesti u pitanje legitimitet nedavnih izbora zbog nedavne velike afere koja je obilježila finiš predizborne kampanje, u kojoj je otkriveno uplitanje izraelske paraobavještajne službe Black Cube u predizbornu kampanju, što je Golob nazvao 'najvećim skandalom u historiji Slovenije'.
Golob tvrdi da se Janša sastajao s izraelskim paraobavještajcima u Ljubljani, za što postoje i dokazi i o čemu slovenske vlasti vode istragu. Optužujući Janšu da je „za vlast spreman izdati i vlastitu zemlju“, Golob je za Slovensku televiziju izjavio da su nedavni izbori zbog izraelskog miješanja bili nelegitimni. Skupina istaknutih slovenskih intelektualaca i Janšinih kritičara zbog te je afere ovih dana slovenskom Ustavnom sudu podnijela i ustavnu tužbu, pokušavajući izazvati poništenje izbora.