Dok se svijet trka u razvoju digitalnih asistenata, Japan je fokus usmjerio na „fizički AI“, oblast u kojoj se umjetna inteligencija spaja s tijelom robota, piše TechCrunch.
Suočen s dramatičnim padom broja radno sposobnog stanovništva, zvanični Tokio ovaj preokret više ne vidi samo kao pitanje efikasnosti, već kao pitanje industrijskog opstanka. Ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije Japana zacrtalo je ambiciozan plan: osvajanje 30 posto svjetskog tržišta fizičkog AI-ja do 2040. godine.
Japan u ovu trku ulazi s dobre pozicije, budući da je još 2022. godine držao čak 70 posto globalnog tržišta industrijske robotike. Vlada premijerke Sanae Takaichi podržala je ovu viziju sa 6,3 milijarde dolara namijenjenih jačanju AI kapaciteta i integraciji robotike u privredu.
„Pokretač se pomjerio s obične produktivnosti na opstanak nacije“, izjavio je Sho Yamanaka iz Salesforce Venturesa. Budući da se predviđa da će Japan u narednih 20 godina izgubiti 15 miliona radnika, kompanije poput Mujin i SoftBank već uveliko implementiraju sisteme u kojima roboti autonomno donose odluke u fabrikama i skladištima.
Iako SAD i Kina vode u razvoju softvera, japanski adut ostaje „monozukuri“, odnosno vrhunska zanatska vještina. Kontrola nad preciznim komponentama kao što su senzori i aktuatori, koji predstavljaju dodirnu tačku AI-ja i stvarnog svijeta, predstavlja ključnu japansku prednost.
Od autonomnih vozila za kretanje starijih osoba kompanije WHILL, preko inspekcijskih robota u data centrima, do odbrambenih sistema firme Terra Drone, Japan gradi ekosistem u kojem giganti poput Toyote i Honde sarađuju sa startupima. Cilj je održati društvene i industrijske standarde uprkos najtežoj demografskoj krizi u modernoj historiji.