Komemoracijom pod nazivom "Sjećanje za budućnost" u utorak je obilježena 81. godišnjica proboja zatočenika iz ustaškog koncentracionog logora Jasenovac.
Tom prilikom odana je počast svim žrtvama stradalim tokom ustaškog režima, uz iskazivanje dubokog poštovanja prema malobrojnim preživjelim logorašima.
Proboj u sigurnu smrt
Komemoracija, koja se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, podsjeća na dramatične događaje od 22. aprila 1945. godine. Tada je oko 600 od preostalih 1.073 zatočenika u logorskom kompleksu Ciglana krenulo u očajnički bijeg, svjesni da ih gotovo sigurno čeka smrt. Slobodu je uspjelo dočekati tek njih 117.
Istog dana, proboj je pokušalo i 147 zatočenika u dijelu logora zvanom Kožara, od kojih je samo 11 preživjelo. Herojsku kolonu predvodio je zarobljeni partizan Ante Bakotić, koji je poginuo tokom samog proboja. Oni koji zbog bolesti i iscrpljenosti nisu mogli učestvovati u bijegu, ubijeni su, a njihova tijela su spaljena zajedno sa logorskim objektima.
Više od 83.000 žrtava u 1.337 dana užasa
Prema podacima Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, tokom 1.337 dana postojanja logora poimenično je utvrđeno više od 83.000 žrtava. Tokom gotovo četiri godine, Jasenovac je bio mjesto sistematskog stradanja muškaraca, žena i djece – prvenstveno Srba, Roma i Jevreja, ali i političkih zatvorenika, Hrvata, Bošnjaka i Slovenaca koji su se protivili režimu.
Molitve za stradale podno "Cvijeta"
Komemoraciji podno spomenika "Cvijet" prisustvovali su preživjeli logoraši, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, vjerskih zajednica, te brojni diplomati i građani. Kolona sjećanja prošla je simboličnim putem od drvenih pragova pruge kojom su nekada u vagonima dovoženi zatočenici.
Program je završen polaganjem ruža i čitanjem svjedočanstava preživjelih, dok su zajedničku molitvu za stradale predvodili predstavnici pravoslavne, jevrejske, katoličke i islamske zajednice.