U organizaciji Ustavnopravne komisije Predstavničkom doma PSBiH, na čelu s Albinom Muslićem (SDPBiH) u Sarajevu je održana javna rasprava o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, koji su predložili poslanici opozicije iz entiteta RS, Darko Babalj, Branislav Borenović, Mira Pekić, Nenad Grković i Mladen Bosić.
Taj zakon već je usvojen u Predstavničkom domu PSBiH u skraćenoj proceduri 22. decembra, a tada je usvojen zaključak i da se o ovom zakonu održi javna rasprava i da se pribave mišljenja VSTV-a i Venecijanske komisije te udruženja sudija i tužitelja u BiH.
Zanimljivo je da se na javnoj raspravi nije pojavio niko iz Viskog sudskog i tužiteljskog vijeća iako zakon tretira rad te insttiucije, nego je Vijeće dostavilo svoje, negativno mišljenje na ovaj zakon pisanim putem.
Očigledno je da su čelnici VSTV-a izbjegli dolazak na javnu raspravu, izbjegavši tako i mogućnost da direktno kažu svoj stav predlagačima zakona, ali i da odgovore na novinarska pitanja.
U raspravi su učestvovali predstavnici nevladinog sektora, strukovnih udruženja tužitelja i sudija, čelnici pojedinih pravosudnih institucija, Ministarstva pravde BiH, OSCE-a, kao i predlgači zakona.
Zašto bi ikome ko pošteno radi smetala kontrola imovine?
Javna rasprava je pokazala da se sudijama i tužiteljima ne sviđa činjenica da je s ovim prijedlogom zakona predviđena 'dubinska' kontrola njihove imovine.
Također, rasprava je pokazala da se Ministarstvo pravde BiH zalaže za etničke kriterije što je protivno stavu Venecijanske komisije, a također iz Ministarstva podržavaju slabije kriterije za provjeru imovine sudija i tužitelja, a tu se pozivaju na Venecijansku komisiju za koju kažu da je u ranijem mišljenju provjere ocijenila prestrogim.
S druge strane, predlagači zakona kazali su da BiH treba što strožija reforma pravosuđa kako bi se ono očistilo od kriminala i korupcije.
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala podsjetila je da se u parlamentarnoj proceduri istovremeno nalaze dva zakona o VSTV-u, te da predloženi tekst zadržava rješenja koja su i ranije omogućavala političke i etničke manipulacije.
Prema njenim riječima, sastav VSTV-a i način izbora njegovih članova ostavljaju prostor za zloupotrebe, dok etnička pripadnost i dalje ima prednost nad stručnošću, što je suprotno preporukama Venecijanske komisije.
Posebno problematičnim ocijenila je to što članovi VSTV-a sami sebi određuju šta predstavlja sukob interesa, te što se ključna pitanja prepuštaju podzakonskim aktima, umjesto da budu jasno definisana zakonom. Upozorila je i da imovinski kartoni moraju biti znatno transparentniji i obuhvatiti širi krug srodnika.
Slične zabrinutosti iznijela je i v.d. predsjednica Vrhovnog suda Federacije BiH Božidarka Dugonjić, koja je poručila da sudije podržavaju donošenje zakona, ali ne po cijenu narušavanja osnovnih principa pravosuđa.
Posebno je upozorila na odredbu koja ne ograničava mandate predsjednika sudova i glavnih tužilaca, što ostavlja mogućnost da na tim funkcijama ostanu neograničeno, te je iznijela stav da te mandate treba ograničiti.
Dodatnu zabrinutost, kako je rekla Dugonjić, izazivaju široke ovlasti odjela za imovinske provjere, kao i činjenica da u slučaju poništenja imenovanja sudije i tužitelji nemaju mogućnost sudske zaštite , kaoi da im je prema sadašnjem rješenju uskraćeno pravo na uvid u dokaze .
Tokom rasprave se moglo čuti i da bez veće transparentnosti nema ni povjerenja javnosti.
HDZ BiH i etnički kriteriji
Marina Pendeš, delegatkinja HDZBiH u Domu naroda PSBiH je pozivajući se na ustavnu strukturu BiH, rekla da stručnost pri imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija mora biti na prvom mjestu, ali da se ne može potpuno ignorisati ni etnička zastupljenost, posebno u situaciji u kojoj su, kako je navela, Hrvati sve manje prisutni u pravosudnim institucijama, odnosno na rukovodnim pozicijama.
' Podržavamo mišljenje Venecijanske komisije, ali osiguravajući sve različitosti. Nedavno sam dobila informaciju da se u Vrhovnom sudu BiH, Sudu BiH i Tužilaštvu BiH mali broj nosilaca pravosdunih finkcija izjašnjavaju kao Hrvati, što bi se skoro moglo nazvati diskriminacijom. Zalažem se da stručnost bude na prvom mjestu,a da se poštuju temeljna načela BiH.Etničko nije isključiivo nešto negativno'- kazala je Pendeš.
Mladen Bosić, poslanik SDS-a i jedan od predlagača zakona, poručio je da je pravosuđe 'ključ svih problema u BiH'. Prema njegovim riječima, da sudovi i tužilaštva rade svoj posao, ne bi bilo ni krađa na izborima ni brojnih korupcijskih afera.
On je podsjetio da je vlast odugovlačila s donošenjem Zakona o VSTV-u, te da je nakon tog neuspjeha, opozicija odlučila uputiti u proceduru svoj prijedlog.
'Ako ne radi pravosuđe , ne radi ništa drugo. Pravosuđe je ključ svih problema u zemlji, jer kad bi pravosuđe radilo svoj posao, i politička i ekonomska situacija bila bi drugačija. Mnogi zakoni kada bi se primjenjivali kako su napisani promijenili bi i političku strukturu. Mnogobrojne afere koje se dešavaju, uključujući i krađe na zadnjim izborima koje je utvrdio i CIKBiH ne bi se dešavale da je pravosuđe uradilo svoj dio posla i da je nešto uradilo protiv onih koji su krali. Pravosuđe nije uradilo ništa na kažnjavanju onih koji su pokrali. BiH su potrebni mnogo rigorozniji zakon i reforma pravosuđa koja bi vratila povjerenje građana u pravosuđe. Mi imamo evidentne odluke pravosuđa koje su išle u korist korumpiranih političara i kriminalaca i oni bi morali biti eliminisani iz pravosuđa. Nažalost to u ovom trenutku nije moguće i zato je prijedlog ovakav kakav jeste. Čujemo da je suviše rigorozno ispitivanje imovine, ja mislim da je suviše labavo.Da ima prostora za poboljšanje, ima, ali naša namjera je bila najbolja'- kazao je Bosić.
Šef Odjela za vladavinu prava Misije OSCE-a u BiH, Ralph Bunche ukazao je na to da etnički kriteriji u Zakonu o VSTV-u izazivaju zabrinutost i da jeste neophodno što više stvari riješiti zakonom,a ne podzakonskim aktima.
'Želimo osigurati da je pravosuđe i VSTV slobodno od političkog utjecaja i da se mogu boriti protiv sukoba inetresa. Važno je da sve nadziru nezavisni posmatrači i da se osigura tkva procedura koja će omogućiti da izbor članova VSTV-a bude konkurentan i nezavisan. Podržavamo da proces izbora bude raznovrstan,ali se procedura ne bi trebala zasnivati na etničkoj pripadnosti kako bi se ispoštovale različitosti' kazao je Bunche, dodajući da je za OSCE važno da njihovi stavovi budu usklađeni sa stavovima Vencijanske komisije.
Koga štiti Ministarstvo pravde BiH
Željko Bogut, sekretar Ministarstva pravde BiH, kazao je da je tri godine vodio radnu grupu koja je radila na Zakonu o VSTV-u, te da ima osjećaj da se javnost i institucije 'vrte ukrug', jer se ne govori jasno o pravim uzrocima i razlozima zbog kojih su u proceduri dva zakona.
'Ovo je prijedlog koji je 90 posto identičan prijedlogu koji je rađen u okviru radne grupe Ministarstva pravde. Međutim, ovdje su se dogodile izmjene koje su učinile tekst lošijim od prijedloga Ministarstva pravde. Da je tako, govori i stav VSTV-a. Ovdje se ne govori o tome da je VSTV dao negativno mišljenje na ovaj prijedlog', kazao je Bogut.
On je naveo da se u raspravama iz političkih i nevladinih krugova često čuju, kako je rekao, 'suhoparna teoritiziranja', dok je, s druge strane, predsjednica Vrhovnog suda dala stručno mišljenje.
'Šta je problem zakona o VSTV-u? Problem su različita mišljenja, ne samo unutar radne grupe koju su činile osobe sa svih nivoa vlasti, nego i šire. Posebno imamo sporna mišljenja o tome kako riješiti sastav Vijeća', rekao je Bogut.
U tom kontekstu, on je upozorio da danas u praksi postoji stopostotna situacija da etnički kriterij određuje sastav, samo što se to radi, kako je rekao, 'iza zavjese'.
'Zar je to transparentnije nego da se zakonom uvede žrijebanje u kojem bi bilo omogućeno i učešće nevladinog sektora?', upitao je Bogut, dodajući da je, prema ovom prijedlogu, uticaj izvršne vlasti minimalan.
Bogut je naglasio da je prijedlog Ministarstva pravde rađen na osnovu modela po kojem je VSTV sarađivao s međunarodnom zajednicom.
'Mi smo radili u korist pravosuđa. Na zakon Ministarstva pravde VSTV je rekao da je dobar, uz određene dorade, a na ovaj prijedlog dao je negativno mišljenje', rekao je.
Govoreći o odjelu za integritet, Bogut je kazao da smatra da su pojedine odredbe prestroge, iako ih traži međunarodna zajednica, te da je i VSTV protiv takvih rješenja.
'Mi smo izgubili dane i dane kako bismo uvrstili njihovih 40 amandmana. Treba riješiti korupciju u pravosuđu, ali postavlja se pitanje trebaju li nam odredbe za koje je i Venecijanska komisija rekla da su prestroge. Prijedlog zakona Ministarstva pravde bio je mnogo izbalansiraniji. Što se tiče etničkih kvota, u prvom krugu imate deset institucija bez ikakvih etničkih kvota, a etničke kvote se popunjavaju tek u drugom krugu. Mi smatramo da etnički izbor nije stavljen u prvi plan, rekao je Bogut.
Borenović: Nema sjedanja u VSTV dok se ne izvrše provjere
Branislav Borenović (PDP), jedan od predlagača zakona i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kazao je da se u cijeloj priči oko zakona o VSTV-u stiče utisak da su VSTV i Ministarstvo pravde BiH godinama imale odličnu saradnju i komunikaciju ali u nedonošenju zakona.
'Oni, izgleda, odlično sarađuju u tome da se zakon ne donese. I još ne bismo ništa ni čuli o tome da mi nismo predložili ovaj zakon', rekao je Borenović.
Dodao je da nema namjeru da generalizira i da i dalje vjeruje u većinu ljudi u pravosuđu, ali da su promjene u pravosudnom sistemu i 'oštri rezovi' neophodni.
Borenović smatra da se u javnosti i struci često ide u pretjerano sitničarenje oko prijedloga koji su on i njegove kolege predložile.
'Ne vidim razlog da se u ovom prijedlogu traži dlaka u jajetu gdje joj nije mjesto. Sve što sam danas čuo, vidim da smo na dobrom tragu. U nizu zakona izabrali smo, po našem uvjerenju, najpovoljnije rješenje', rekao je Borenović.
Osvrćući se na oprečne stavove koji su se mogli čuti tokom rasprave, Borenović je podsjetio da su iz VSTV-a stigle potpuno različite poruke.
'Čuli smo izjave iz VSTV-a kada je jedan član Vijeća ovaj zakon nazvao zlim, predsjedavajući VSTV-a je iznio niz kritika na naš prijedlog, a drugi prijedlog iz Ministarstva pravde hvali' naveo je Borenović.
Zatim je pojasnio u čemu vidi suštinsku razliku između ta dva zakonska rješenja.
'Znate gdje je razlika između našeg prijedloga i onog Ministarstva pravde? Mi smo predvidjeli da mandat članova VSTV-a bude jedan, a drugi prijedlog predviđa dva mandata. Tu je razlika', rekao je Borenović.
Prema njegovim riječima, upravo to rješenje otvara sistem i sprječava njegovo zatvaranje u krug uvijek istih ljudi.
'Ovaj prijedlog otvara prostor i drugim ljudima. Jeste, naš prijedlog je rigorozan i rigidan. I smatramo da nema sjedanja sudija i tužilaca u VSTV dok se ne izvrše provjere izvještaja o imovinskom stanju. Nama treba šok terapija . I smatramo da nema sjedanja u VSTV dok se ne izvrše provjere izvještaja.Šta treba , da neko dvije godine radi u VSTV-u , pa da se onda ustanovi da je izvještaj negativan? Ne želimo da VSTV bude zatvoren sistem. Želimo da tamo budu imenovani najbolji i najstručniji', zaključio je Borenović.
Predstavnici Advokatske komore Federacije BiH upozorili su da se predloženim rješenjima advokati s dugogodišnjim iskustvom praktično isključuju iz konkurencije za najviše pravosudne funkcije, što su ocijenili diskriminacijom i zatvaranjem sistema.
Iz Udruženja tužilaca FBiH rekli su da je zakon u pojedinim dijelovima nepredvidiv, nejasan i nedovoljno usklađen s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, posebno kada je riječ o disciplinskim postupcima i pravnoj zaštiti nosilaca pravosudnih funkcija.
Na kraju rasprave jasno je da pred BiH nije samo tehničko pitanje usvajanja još jednog evropskog zakona, već mnogo dublja dilema , da li zemlja ima političku snagu i društveni konsenzus da napravi istinsku, bolnu i temeljitu reformu pravosuđa.
Ustavnopravna komisija će do kraja mjeseca primati pisana mišljena i sugestije na prijedlog Zakona o VSTV-u , te će sumirati sve pristigle primjedbe i mišljenja koji će biti dostavljeni Predstavničkom domu PSBiH.
Jasmin Emrić (NESBiH), poslanik u Predstavničkom domu koji je i predložio održavanje Javne rasprave o Zakonu o VSTV-u ,a Dom podržao, pozvao je učesnike da uz sve primjedbe i sugestije na ovaj zakon dostave i prijedloge svojih rješenja kako bi poslanici mogli komparirati usvojena i predložena rješenja.