Stanje u Evropi se i dalje pogoršava. Ruski dronovi prošle sedmice su se pojavili u Poljskoj, a u petak su avioni upali u estonski zračni prostor. Izgledno je da Rusija testira NATO, kako bi vidjeli koliko daleko mogu otići.
Stručnjaci ne isključuju mogućnost ruskih zračnih napada i na neutralne zemlje kao što je Švicarska. Sonntagszeitung piše kako je situacija gora nego što je prošle sedmice upozoravao švicarski ministar obrane Martin Pfister, koji je nakon ruskog napada na Poljsku izjavio: "Naš sistem protivzračne odbrane trenutno ne bi mogao odbiti takav upad dronova".
Švicarska bi bila nemoćna da je Rusija napadne balističkim, hipersoničnim ili krstarećim raketama.
"Daleko smo od toga da imamo odbranjiv sistem protivzračne odbrane", rekao je bivši komandant zračnih snaga Bernhard Müller.
"Postoji opasnost da će Rusija također pokrenuti istraživačke napade na Švicarsku iz daljine", rekao je Müller koji upozorava da je Švicarska u dometu ruskih projektila.
Müller strahuje kako bi Vladimir Putin mogao iskoristiti napade da testira kako će reagirati NATO i neutralna zemlja.
"U Poljskoj i baltičkim državama već vidimo kako Rusi konstantno testiraju granice", dodao je.
I nije Müller jedini koji upozorava na ovaj scenarij.
"Sljedeća faza su zračni napadi", rekao je Paul Winiker, bivši vijećnik lucernske vlade i član udruge Pro Militia.
Winiker upozorava da je prva faza hibridnog ratovanja, odnosno kibernetički napadi, već započela.
Švicarska vojska može zaštititi samo osam posto zračnog prostora, rekao je šef Agencije za nabavu oružja i materijala Urs Loher. Njihov arsenal uključuje 30 zastarjelih borbenih aviona F/A-18, 14 još starijih F-5 Tigera, 27 protivzračnih topova iz 1960-ih i gotovo 100 Stingera. Ostalo vojnici nose na svojim ramenima.
Savezna vlada je naručila 36 borbenih aviona F-35 i pet jedinica Patriot za protivzračnu odbranu većeg dometa. To bi moglo zaštititi oko trećine površine države. Nabavit će i pet paljbenih jedinica Iris-T. No, savezna vlada još nije osigurala arsenal za protivzračnu odbranu kratkog dometa. A to je, ističe Winiker, "najhitnije" za poboljšanje zaštite od dronova.
Ministarstvo obrane ističe da je nabavka sustema za kratkodometnu obranu od dronova "najviši prioritet", ali pritom priznaje da je, zbog finansijskih ograničenja, planirana tek nakon 2030. godine. Čak i ako se sve planirane nabavke provedu, jedan problem i dalje ostaje, a to je municija. Postavlja se pitanje može li se Švicarska stvarno učinkovito zaštititi od prijetnji iz zraka provedbom trenutačnih planova.