Izvještaji o skorom američko-ruskom samitu očigledno su bili pretjerani. Samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da planira sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti „u roku od dvije sedmice“, susret je neograničeno odgođen, piše BBC.
Preliminarni susret ministara vanjskih poslova dviju zemalja također je otkazan.
„Ne želim da imamo beskoristan sastanak,“ rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući u utorak poslijepodne. „Ne želim gubiti vrijeme, pa ćemo vidjeti šta će biti.“
Nakon uspjeha u Gazi, zastoj u Ukrajini
Ovaj „susret koji se stalno odgađa“ samo je najnoviji obrat u Trumpovim naporima da posreduje kraj rata u Ukrajini,– temi kojoj se ponovo posvetio nakon što je dogovorio primirje i razmjenu talaca u Gazi.
Dok je prošle sedmice bio u Egiptu, obilježavajući sporazum o prekidu vatre, Trump se obratio svom glavnom pregovaraču Steveu Witkoffu s novim zadatkom:
„Moramo završiti s Rusijom,“ rekao je.
Ali okolnosti koje su omogućile proboj u Gazi teško je ponoviti u ratu u Ukrajini, koji traje gotovo četiri godine.
Manjak utjecaja
Prema Witkoffu, ključ za uspjeh u Gazi bio je izraelski napad na pregovarače Hamasa u Kataru, potez koji je razbjesnio arapske saveznike SAD, ali je Trumpu dao polugu pritiska na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da prihvati dogovor.
Trump je imao i politički kapital: njegov dugogodišnji proizraelski stav, odluka da premjesti američku ambasadu u Jerusalem, te podrška izraelskoj vojnoj kampanji protiv Irana, učinili su ga izuzetno popularnim među Izraelcima, čak i više nego sam Netanyahu.
U kombinaciji s ličnim i poslovnim vezama s arapskim državama, to mu je dalo moćan diplomatski arsenal.
U ratu u Ukrajini, međutim, Trump ima znatno manje utjecaja. Tokom proteklih devet mjeseci, izmjenjivao je taktiku, čas pokušavajući pritisnuti Putina, čas Zelenskog, ali bez većeg učinka.
Trump je prijetio novim sankcijama na ruski izvoz energenata i isporukama dugometnog oružja Ukrajini, ali je istovremeno svjestan da bi to moglo poremetiti globalnu ekonomiju i dodatno eskalirati rat.
U međuvremenu je javno kritikovao Zelenskog, privremeno obustavio dijeljenje obavještajnih podataka i zaustavio isporuke oružja, da bi se potom povukao pod pritiskom evropskih saveznika koji upozoravaju da bi ukrajinski kolaps mogao destabilizovati cijeli region.
Putin koristi Trumpovu želju za dogovorom
Trump se često hvali svojom sposobnošću da „lično postigne dogovore“, ali njegovi susreti s Putinom i Zelenskim nisu donijeli pomake ka miru.
Putin, čini se, koristi Trumpovu želju za ličnim pregovorima kako bi uticao na njega.
U julu je Putin pristao na samit u Aljasci baš u trenutku kada je izgledalo da će Trump potpisati sankcioni paket koji podržavaju republikanci u Senatu. Taj zakon je potom stavljen „na čekanje“.
Prošle sedmice, dok su kružile glasine da Bijela kuća razmatra slanje raketa Tomahawk i sistema Patriot u Ukrajinu, Putin je nazvao Trumpa, nakon čega je predsjednik najavio mogućnost samita u Budimpešti.
Dan kasnije, Trump je primio Zelenskog u Bijeloj kući, ali ukrajinski lider je otišao praznih ruku, nakon, kako se izvještava, napetog sastanka.
„Znam kad neko pokušava da me izigra,“ rekao je Trump. „Igrao sam protiv najboljih i uvijek sam dobro prošao.“
No, Zelenski je kasnije primijetio redoslijed događaja:
„Čim je pitanje dugometnog oružja postalo manje izvjesno za nas, za Ukrajinu, Rusija je gotovo automatski izgubila interes za diplomatiju,“ rekao je.
Od raketa do prekida vatre
U svega nekoliko dana, Trump je prešao put od razmatranja isporuke raketa Ukrajini, do planiranja samita s Putinom, pa do privatnog pritiska na Zelenskog da se odrekne cijelog Donbasa, uključujući teritorije koje Rusija još nije osvojila.
Na kraju se odlučio da pozove na primirje duž sadašnjih linija fronta, što je Moskva odbila.
Tokom predizborne kampanje prošle godine, Trump je obećao da može okončati rat u roku od 24 sata. Sada je od tog obećanja odustao, priznajući da je okončanje rata mnogo teže nego što je mislio.
To je rijetko priznanje granica njegove moći i težine nalaženja mira u ratu u kojem nijedna strana ne želi, niti može, da popusti.