Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u petak (11. mart) stiže u prvu posjetu Srbiji, potvrđeno je za DW. Vijest su prethodno objavili i agencija Tanjug i portal nova.rs, pozivajući se na diplomatske izvore. Berbok bi trebalo da u istoj turi posjeti Sarajevo i Prištinu.
Njena posjeta je planirana ranije, ali je posljednjih dana stajala pod znakom pitanja zbog razbuktavanja rata u Ukrajini.
Baerbock se ove sedmice već oglasila o regionu:
„Posebno u trenutnoj situaciji, stabilnost i evropska perspektiva Zapadnog Balkana su glavni strateški prioritet Njemačke“, rekla je ona povodom imenovanja njenog partijskog druga iz redova Zelenih Manuela Zaracina za prvog njemačkoj izaslanika za Zapadni Balkan.
Formulisati „jasna očekivanja od Srbije“
Nema sumnje da će glavna tema posjete Beogradu biti rat u Ukrajini i moguće posljedice po Balkan. Srbija je osudila kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine, i pridružila se odgovarajućoj rezoluciji Generalne skupštine UN, dok odbija da se pridruži sankcijama EU protiv Rusije.
„U srbijanskom je interesu da zauzmu jasnu poziciju“, rekao je Zaracin za Frankfurter Allgemeine Zeitung, u prvom intervjuu nakon što je postavljen na mjesto izaslanika za region.
„U Ukrajini se pokazuje šta može da se desi kad se oslonite na ruska obećanja. Vjerujem da je to svima u Beogradu jasno. Za EU je važno da jasno formulišemo očekivanja koja imamo od Srbije", dodao je političar Zelenih.
Kako se očekuje, Baerbock će upravo „jasno formulisati“ očekivanja u razgovorima sa predstavnicima vlasti.
Sa druge strane, njemačka ministrica će se sastati i sa predstavnicima zelene koalicije „Moramo“, saznaje DW. Njemački Zeleni otvoreno podržavaju ovu koaliciju, smatrajući se istom familijom evropskih partija i pokreta.
Još je nejasno da li će na istom sastanku biti i drugi predstavnici opozicije, poput kandidata za predsjednika Zdravka Ponoša i Borisa Tadića.
Brza traka za Zapadni Balkan?
U Njemačkoj se posljednjih dana učestalo pominje Zapadni Balkan u kontekstu Ukrajine. Kancelar Olaf Scholz je u četvrtak na javnom servisu upitam šta misli o zahtjevima Ukrajine, Gruzije i Moldavije za hitam prijem u EU, ali on je rekao:
„Na dnevnom redu je odluka o pitanju država Zapadnog Balkana i perspektive za njihov prijem. O tome se brižno i dugo priča“, rekao je Scholz. „Što se tiče ostalih zemalja koje su zainteresovane, mora se jasno reći da to ima preduslove i da se o tome sada ne razmišlja.“
Osnivač Evropske inicijative za stabilnost Gerald Knaus je za austrijsku agenciju APA rekao da ne postoji akutna bojazan od rata na Balkanu, ali da je on „zamisliv“ kao i da bi na Balkanu Putin mogao da „uzvrati udarac“ zbog sankcija.
Knaus, koji važi za uticajnog savjetnika u Briselu i tvorca izbjegličkog sporazuma sa Turskom 2016. godine, rekao je da EU mora da se mane „istih floskula u koje niko živ ne vjeruje“ i da konačno zemljama regiona ponudi „jasnu i konkretnu“ perspektivu u EU.
