Generativna umjetna inteligencija nastavlja rasti dok se platforme društvenih medija bore za implementaciju ove uzbudljive i unosne tehnologije. Međutim generativna umjetna inteligencija donosi neke velike nedostatke za korisnike društvenih medija. Evo nekoliko njih.
Poplava AI smeća
Ako ste čest korisnik platformi poput Facebooka, vjerovatno ste naišli na AI smeće, što uključuje hrpu nadrealnih 'umjetničkih djela' i besmislenih recepata. AI Slop je postao tako popularan da i na X-u postoji račun posvećen toj tematici.
AI podrška je česta pojava na neželjenim stranicama koje žele postati viralnima. Budući da Facebook prepoznaje viralni sadržaj, to znači da njegovi korisnici mogu završiti s većom količinom besmislica u feedu nego inače. Generativni AI učinio je stvaranje ovakvog sadržaja lakšim nego ikad, a rezultat je to da pravi sadržaj postaje prekriven smećem.
Još izraženiji gubitak autentičnosti
Društveni mediji nisu baš poznati po autentičnosti. Influenceri često prikazuju djeliće svojih života uglavnom s ciljem projiciranja slike savršenstva ili prodaje proizvoda za čije su oglašavanje plaćeni.
AI je ovaj nedostatak autentičnosti gurnuo još dalje. TikTok testira virtuelne influencere koji će omogućiti firmama da se oglašavaju pomoću digitalno kreiranog avatara, navodi SocialMediaToday. Instagram pak testira opciju koja im omogućuje da sami kreiraju AI botove koji će odgovarati obožavateljima u porukama. Test je najavio izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg.
Ovo razvodnjavanje ono malo autentičnosti što postoji na društvenim mrežama nije povezano samo s influencerima. AI se koristi za generiranje postova korisnika na mrežama društvenih medija kao što su Reddit i X (Twitter). Chatbotovi koji to mogu činiti postoje već neko vrijeme, no lansiranje velikih jezičnih modela otežalo je razlikovanje što je stvarno, a što nije. Svakim danom Reddit je prepun komentara koji optužuju druge za AI generirane objave ili slike, piše Makeuseof.
Pogrešno vođenje društvenih mreža
AI platforme kompanija društvenih medija još uvijek su u razvoju, što znači da još uvijek griješe. Neke od ovih grešaka doprinose dezinformacijama ili smanjuju povjerenje korisnika u platformu.
Naprimjer, Meta AI je odgovorio na objavu u grupi na Facebooku tvrdeći da je roditelj s djetetom '2e' (dva puta izuzetan) upisan u program za nadarene i talentirane učenike, kako je izvijestio Sky News. Srećom, budući da su odgovori Meta AI-ja jasno identificirani na Facebooku, korisnici su opazili da odgovor nije originalan. To, doduše, dovodi u pitanje pouzdanost AI alata kao što je Meta AI kada se ubacuju u razgovore u kojima im nije mjesto.
U međuvremenu, Grok AI (X-ov AI chatbot) je prozvan za proizvodnju dezinformacija. Jedan od tih slučajeva uključivao je optuživanje NBA igrača Klaya Thompsona za vandaliziranje kuća nakon što je AI pogrešno protumačio košarkaški sleng koji udarce što ne idu u koš naziva 'ciglama'.
Dok su neke halucinacije umjetne inteligencije komične, druge su više nego zabrinjavajuće i dovode do posljedica u stvarnom svijetu.
Realizacija teorije mrtvog interneta
Teorija mrtvog interneta je ideja da veliku većinu sadržaja na njemu generiraju botovi. Iako je to bilo lako ismijavati u prošlosti, čini se sve vjerovjatnijim da smo preplavljeni AI smećem na platformama društvenih mreža.
Činjenica da firme društvenih mreža također integriraju botove kao korisnike čini ovu ideju realističnijom nego prije. Razvoj situacije čak je rezultiralo lansiranjem Butterflies AI-ja, platforme društvenih medija na kojoj su neki korisnici zapravo samo AI botovi. Iako oni mogu biti korisni na društvenim mrežama, to što se predstavljaju kao pravi korisnici vrlo je loš znak.
Što se tiče svakodnevnog korisničkog iskustva, generativna umjetna inteligencija olakšala je spam botovima da oponašaju stvarne korisnike i postaje sve teže razlikovati ih.
Ljudi očajnički pokušavaju zaštititi sadržaj od AI skrapinga
Korisnici pronalaze razne načine da pokušaju zaštititi svoj sadržaj od upotrebe u skupovima podataka umjetne inteligencije. Ako su vaši postovi javni, vjerojatno su već korišteni za treniranje umjetne inteligencije.
Kao rezultat toga, korisnici iskušavaju zaobilazna rješenja da bi zaštitili svoje podatke. To uključuje prebacivanje na privatne profile i trovanje podataka. Dok korištenje Nightshadea za trovanje umjetničkih djela nema utjecaja na korisnike koji vide slike, njegovi drugi oblici mogu utjecati na sadržaj koji vidimo na društvenim mrežama.
Ako se više korisnika prebaci na privatne profile na više javnih društvenih mreža, bit će teže otkriti korisnike i sadržaj koji vam se sviđa. I dok se umjetnici udaljavaju od platformi koje koriste objave za obuku alata za generativnu umjetnu inteligenciju, ljudi koji se samo žele diviti njihovom radu propustit će ih osim ako se ne presele na nišne platforme.
Iako određeni nivo upotrebe generativne umjetne inteligencije postoji na društvenim platformama, neki ljudi tvrde da ona tamo nema šta tražiti. Bez obzira na to šta mislimo, generativna umjetna inteligencija već je iz temelja promijenila društvene medije na načine koji se malo kome sviđaju.
