S prvim toplim danima među ljubiteljima vrtlarenja uvijek se pokreće pitanje: da li je krečenje stabala zaista neophodno ili je riječ o zastarjeloj praksi? Dok jedni tvrde da bez toga nema zdravog voćnjaka, drugi godinama preskaču ovu radnju i ipak imaju dobre prinose. Odgovor, kao i obično, nije crno-bijel.
Najveći problem za voćke u kasnu zimu i rano proljeće nisu štetočine, već nagle temperaturne promjene. Sunce tokom dana zagrijava tamnu koru stabla, dok noću temperatura naglo pada. U takvim uslovima unutrašnji sloj kore se oštećuje, a na površini se pojavljuju pukotine. Upravo kroz ta mjesta kasnije ulaze mikroorganizmi i bolesti koji slabe biljku.
Cilj krečenja je da svijetla površina odbija sunčeve zrake i spriječi pregrijavanje kore, čime se drastično smanjuje rizik od pucanja tokom hladnih noći.
Najveći efekat daje jesenje krečenje, jer štiti drvo tokom cijele zime. Proljetno krečenje ima smisla samo u određenim situacijama:
- Ako stabla nisu bila zaštićena tokom jeseni.
- Ako je sloj kreča ispran tokom zime.
- U krajevima gdje su noćni mrazevi i dalje prisutni uz jako dnevno sunce.
Znak da ste zakasnili su pupoljci. Ako su pupoljci već počeli bubriti ili se pojavljuju prvi listovi, drvo je izašlo iz faze mirovanja i opasnost od pucanja kore je prošla. Također, kada se temperatura stabilizuje iznad 5 stepeni, bolje je fokusirati se na rezidbu i zaštitu od štetočina.
Mnogi pogrešno vjeruju da je kreč primarna zaštita od insekata. Iako ima određenog efekta, krečenje ne može zamijeniti prave preparate za zaštitu od nametnika.
Također, deblji sloj kreča nije bolji izbor. Naprotiv, predebeo sloj brzo puca i otpada, pa ne pruža željenu zaštitu. Tanak i ravnomjeran nanos je sasvim dovoljan da reflektuje svjetlost i sačuva zdravlje stabla.