Šef Ureda predsjednika Ukrajine i glavni pregovarač s Rusijom, Kirilo Budanov, izjavio je u intervjuu za britanski The Times da ga Kremlj i dalje pokušava ubiti, uprkos tome što ima jednu od vodećih uloga u mirovnim pregovorima.
Rekao je da je preživio najmanje deset pokušaja atentata, ali je i upozorio da Rusija i dalje posjeduje nuklearne kapacitete, iako trenutno ne vidi znakove priprema za njihovu upotrebu. Naglasio je da obavještajni kanali i mreže za razmjenu ratnih zarobljenika imaju ključnu ulogu u aktuelnim pregovorima.
General-pukovnik Kirilo Budanov jedan je od ključnih ukrajinskih pregovarača u razgovorima s Moskvom. Budanov je bio na čelu ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR) od avgusta 2020. do januara ove godine, kada je imenovan za šefa Ureda predsjednika, piše Kyiv Post.
U svom prvom intervjuu za britanske medije otkako je preuzeo novu dužnost, objavljenom 15. maja, Budanov je, govoreći o najmanje deset pokušaja atentata, rekao da je to "apsolutno normalno" s obzirom na njegovu funkciju i kontinuirane ruske operacije protiv ukrajinskih obavještajnih zvaničnika.
Prijetnje i mirovni pregovori
Uprkos stalnim prijetnjama po njegov život, Budanov je istakao kako vjeruje da mirovni proces i dalje može dovesti do završetka rata.
"Svaki način, oblik i metoda rada dobri su ako donesu takav rezultat. Ne bavim se stvarima u koje ne vjerujem... Vjerujem u pregovarački proces... njegov završetak i rezultat", rekao je Budanov.
Takođe navodi da mu iskustvo bivšeg šefa HUR-a daje prednost u pregovorima, uključujući dugogodišnji pristup obavještajnim mrežama unutar Rusije i uspostavljenim kanalima za razmjenu zarobljenika.
"S njima smo radili godinama, zato mi vjerujte, znam kako razgovarati s njima", izjavio je Budanov, napomenuvši ipak da je planirana razmjena "1000 za 1000" smanjena na 205 zarobljenika te da novi pregovori još uvijek nisu zakazani.
Ruske nuklearne prijetnje i nove ukrajinske sposobnosti
Budanov je u intervjuu upozorio da Rusija ima sposobnost izvesti nuklearni napad, ali je rekao kako nema pokazatelja da se takav potez priprema.
"Rusija apsolutno ima sposobnost izvršiti nuklearni udar u bilo kojem trenutku... ali to je prije svega pitanje političke volje", ističe on.
Ukrajina prelazi iz položaja neto primaoca zapadne vojne pomoći u potencijalnog izvoznika tehnologije dronova i stručnog znanja, rekao je Budanov, ističući da je Kijev spreman podijeliti svoje iskustvo s partnerima.
"Razvijamo se mnogo brže jer smo u ratnom stanju. U svakom vojnom području, kao i u području zaštite infrastrukture i sistemskih promjena u funkcionisanju države tokom rata, možemo podijeliti to znanje", pojasnio je.
Istovremeno je naglasio da je najhitniji izazov za saveznike Ukrajine izgradnja efikasnih i organizovanih sistema protivvazdušne odbrane. Ukazao je na primjer SAD-a i njegovih saveznika u Zaljevu, koji su bili prisiljeni koristiti skupe projektile za presretanje relativno jeftinih dronova, odnosno municiju za koju su potrebne godine proizvodnje, dok se dronovi mogu sastaviti u nekoliko dana.
"Trenutno je, prema mom subjektivnom mišljenju, potrebna veća pomoć u tome kako izgraditi višeslojni sistem sposoban odgovoriti. Ukrajina će rado pružiti pomoć. Ako im nije potrebna, niko im je neće nametati", dodao je, istakavši da je razvoj ratovanja neizbježan, pri čemu će autonomni, "pametni" dronovi imati ključnu ulogu, a to je tehnologija koju Ukrajina već razvija i testira.
Dobrovoljna regrutacija nije dovoljna
Budanov je naglasio i da dobrovoljno novačenje samo po sebi ne može zadovoljiti potrebe vojske.
"Novačenjem dobrovoljaca ne mogu se pokriti brojke koje vojska treba. To je nemoguće zbog ekonomskih problema, a takođe i zato što nakon dvanaest i po godina rata više nema ničega što bi motivisalo toliki broj ljudi da se dobrovoljno prijavi", izjavio je Budanov.
Istovremeno je priznao zloupotrebe pojedinih vojnih službenika za mobilizaciju te obećao da će riješiti problem, navodeći slučajeve u kojima su regruti bili premlaćivani "na sve moguće načine". Ipak, upozorio je da mobilizacija ostaje neizbježna.
"Vodimo najstrašniji totalni rat punog obima u današnje vrijeme. Rat u kojem učestvuju milioni ljudi. Drugog načina nema. Inače će država jednostavno propasti", poručio je Budanov za The Times, kako prenosi Kyiv Post.
Visoko na ruskom popisu meta
Budanov je profesionalni obavještajac i nosilac najvišeg ukrajinskog odlikovanja - "Heroj Ukrajine" - a postao je istaknuta figura među ukrajinskim vojnicima i zapadnim saveznicima, poznat po svojoj specijalnoj vojnoj pozadini i operacijama iza neprijateljskih linija, uključujući upade na okupirani Krim. Više puta je ranjen u akcijama.
Od 2014. godine ukrajinska vojna obavještajna služba provodi tajne operacije protiv ruskih ciljeva, a taj se obrazac intenzivirao nakon potpune invazije Kremlja. Pod Budanovljevim vođstvom HUR je ciljao saradnike okupacionih vlasti na okupiranim teritorijama, kao i ruske propagandiste i visoke vojne zvaničnike, čime je dospio visoko na popis traženih osoba. Ukrajinski zvaničnici tvrde da je većina pokušaja atentata na njega spriječena u ranoj fazi, dok je samo nekoliko slučajeva dospjelo u javnost.
Godine 2024. Sigurnosna služba Ukrajine (SBU) objavila je da je osujetila plan napada na Budanovljev konvoj balističkim projektilima, u koji su navodno bila uključena dvojica pukovnika državne zaštitne službe koji su radili za Rusiju, kao i treći napadač zadužen za likvidaciju preživjelih pomoću FPV drona.
Navodno trovanje supruge
Godine 2023. Budanovljeva supruga Marijana Budanova navodno je otrovana teškim metalima zajedno s nekoliko obavještajnih oficira u onome što je Kijev opisao kao rusku operaciju usmjerenu na njegov bliski krug. Ranije, 2019. godine, bomba postavljena ispod njegovog automobila prerano je eksplodirala i povrijedila napadača koji ju je postavio. Budanov je navodno tada bio naoružan i krenuo je u potjeru za drugim osumnjičenim, koji je pobjegao automobilom.
U ukrajinskim medijima Budanov se često opisuje kao "čovjek koji se ne smije" i jedna je od najprepoznatljivijih i najpopularnijih ratnih figura u zemlji. Rođen je u Kijevu, a školovao se na vojnoj akademiji u Odesi prije nego što je 2014. raspoređen na istok Ukrajine tokom početne ruske invazije - pobune proruskih separatista u Donbasu - gdje je učestvovao u specijalnim operacijama i obavještajnim misijama.
Jedina informacija o njegovim aktivnostima tada bila je da je učestvovao u akciji komandosa na anektiranom Krimu 2016. godine, u kojoj su neki ruski agenti ubijeni.
Sam Budanov nije otkrivao mnogo o svojoj službi, osim što je naveo da je tri puta ranjen, jednom od gelera koji se zaustavio blizu srca. Ranjavanje lakta ostavilo je, pak, za posljedicu vidljivu ukočenost desne ruke.