Najveća studija na svijetu o ključnim tvarima u krvi otvorila je put za niz testova ubodom igle koji mogu otkriti rane znakove bolesti više od deceniju prije pojave simptoma, tvrde istraživači, piše Guardian.
Rad na ovim testovima uslijedio je nakon završetka projekta UK Biobanka, koji je mjerio nivoe gotovo 250 različitih proteina, šećera, masti i drugih spojeva u krvi prikupljenoj od pola miliona volontera.
Ovi složeni molekularni profili daju detaljan uvid u fiziološko stanje svakog čovjeka, a kada se kombinuju sa medicinskim kartonima i registrima smrti, omogućavaju naučnicima da predvide rizik od niza bolesti, od dijabetesa i bolesti srca do raka i demencije.
„Ovo će zaista promijeniti naš rad“, rekla je dr Joy Edwards-Hicks sa Univerziteta u Edinburghu, koja proučava kako promjene u metabolitima krvi utječu na imunološki sistem. „Precizniji testovi preusmjerit će fokus zdravstvene zaštite sa liječenja bolesti na njihovu prevenciju.“
„U skladu je s modelom prevencije kojem težimo, moći poslati mali uzorak krvi ubodom igle i dobiti uvid u svoje zdravlje“, dodala je. „Ako imamo rane prediktore bolesti, možemo osobi u četrdesetim reći da njeni biomarkeri ne izgledaju dobro za njihove godine i savjetovati promjene koje bi mogli napraviti.“
UK Biobank je sarađivao s Nightingale Health kako bi izmjerio stotine ključnih metabolita u krvi, uključujući šećere, aminokiseline, masti, prekursore hormona i otpadne proizvode poput uree. Molekule nastaju ili se koriste kada tijelo razgrađuje hranu, piće i lijekove, te kada organi koriste energiju, popravljaju i grade nove stanice za rast.
Promjene u metabolizmu ljudi odražavaju i pokreću bolest. Kada organi prestanu pravilno funkcionisati, profil se mijenja. Bolest jetre može povećati nivo amonijaka. Oštećeni bubrezi povećavaju ureju i kreatinin. Oštećenje mišića vidi se kroz povišeni laktat. U slučaju raka, unos glukoze se povećava.
Slika koju naučnici dobijaju iz metabolskih profila često je sveobuhvatnija od drugih testova jer su metaboliti pod utjecajem ne samo genetike, već i životnog stila: ishrana, vježbanje, izloženost zagađenju i stres sve utiču.
„Ovi metabolički profili obuhvataju genetsku predispoziciju i sve posljedice te predispozicije, kao i utjecaje okoline, pa nam daju trenutni uvid u fiziološko stanje osobe“, rekao je dr Julian Mutz sa King’s College London. „Također su vrlo dinamični, dok je genetika, na primjer, fiksna.“
Istraživači su već imali pristup nekim metaboličkim profilima putem UK Biobanka, ali profili za 500.000 volontera omogućavaju razvoj testova koji ranije otkrivaju bolesti pouzdanije i za širi spektar stanja.
Dr Mutz koristi metaboličke profile za predviđanje rizika od demencije. Ako testovi mogu otkriti 10 do 15 godina unaprijed da je osoba u većem riziku, ljekari mogu intervenirati i pomoći pacijentima da smanje šanse za razvoj bolesti. Novi podaci trebali bi ubrzati napredak u predviđanju rjeđih neurodegenerativnih bolesti, poput frontotemporalne demencije.
Dr Najaf Amin, molekularni epidemiolog s Univerziteta u Oxfordu, imao je rani pristup metaboličkim profilima 500.000 ljudi. Podaci su otkrili razlike u tome kako muškarci i žene stare i razvijaju bolesti povezane s godinama, poput raka. „Sada ćemo detaljnije istražiti upotrebu lijekova kod muškaraca i žena“, dodala je. Ovo bi moglo razjasniti kako spol osobe utiče na efikasnost određenih lijekova.
UK Biobank počeo je regrutaciju volontera 2006. godine. Omogućava ovlaštenim naučnicima da pronađu veze između životnog stila, genetike, okoline i zdravlja kombinovanjem medicinskih kartona, snimanja i sada kompletnog skupa metaboličkih profila. „Proučavanje metabolita moćan je način da se otkriju novi znakovi upozorenja bolesti, razumije kako bolesti počinju i napreduju, te prate koliko dobro tretmani djeluju“, rekla je prof. Naomi Allen, glavna naučnica UK Biobanka.