Novo istraživanje pokazuje da redovna konzumacija mlijeka, jogurta, sira i fermentisanih proizvoda može značajno smanjiti rizik od nekoliko vrsta raka, kao i poboljšati zdravlje srca, regulisati tjelesnu težinu i smanjiti šanse za dijabetes tipa 2.
Tim naučnika pregledao je preko 280 povezanosti između mliječnih proizvoda i 29 različitih zdravstvenih ishoda. Podaci su grupisani u pet ključnih oblasti: zdravlje srca i krvnih sudova, rak, tjelesna težina i sastav tijela, smrtnost, te dijabetes, zdravlje kostiju i kognitivne funkcije.
Mlijeko
Od 51 studije koje su posebno proučavale mlijeko, 13 je ukazalo na smanjen rizik od raka usne duplje, mokraćne bešike i debelog crijeva. Većina analiza, međutim, nije pokazala značajan utjecaj mlijeka na druge zdravstvene ishode, ali ni nije ukazala na štetne posljedice.
Sir
U 20 studija sir je povezan sa nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i određenih karcinoma, uključujući dojku i debelo crijevo. Ipak, čak 25 studija nije pronašlo nikakav efekat, dok su samo dvije zabilježile povećanu vjerovatnoću raka prostate.
Jogurt
Jogurt se istakao najpozitivnije – 25 studija potvrdilo je da konzumacija jogurta smanjuje rizik od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i raka mokraćne bešike, dojke i debelog crijeva. Nijedna studija nije dokazala negativan učinak jogurta na zdravlje.
Fermentisani mliječni proizvodi
Kefir, kiselo mlijeko i slični proizvodi donijeli su najdosljednije koristi: svih 13 studija zabilježilo je smanjenje rizika od srčanih problema, moždanog udara i raka mokraćne bešike i dojke. Četiri studije nisu pronašle utjecaj, a samo jedna je ukazala na mogući negativan efekat.
Masnoća u mliječnim proizvodima
Većina istraživanja nije uočila razliku u zdravstvenom riziku između visokomasnih i niskomasnih proizvoda. Puni i sniženo masni mliječni proizvodi redovno su povezani sa boljim stanjem srca, a samo su dvije studije ukazale na veći rizik kod punomasnog mlijeka.
Ovo istraživanje potvrđuje dugogodišnje savjete nutricionista, ali ima i ograničenja: oslanja se na prethodne studije različitog kvaliteta, ne uzima uvijek u obzir stil života ili genetiku i pokazuje povezanosti, ali ne nužno uzročnost. Ipak, umjeren unos mliječnih proizvoda može biti važan dio zdravog jelovnika.