Švedska ekonomija izvukla je neočekivanu korist od odbijanja da uvede karantin i većine drugih ograničavajućih mjera, povezanih s koronavirusom, izvještava CNBC, a svjedoče podaci Evropske centralne banke.
U protekla tri mjeseca, kurs švedske krune u odnosu na euro porastao je sa 11,2 krune za euro sredinom marta na 10,4 krune početkom jula. Ekonomisti su za američku televiziju istakli da se to dogodilo uprkos epidemiji u zemlji i mjerama koje su vlasti poduzele, prenosi Seebiz.
Švedska vlada je od početka odbila uvesti oštre restriktivne mjere. U zemlji nije bilo zabrane izlaska ljudi na ulicu, rada u javnim institucijama i odlaska u inozemstvo. To je dovelo do povećanja broja oboljelih u poređenju s drugim zemljama regije, međutim, vlasti su svoje postupke obrazložile željom da održi konkurentnost ekonomije.
Analitičari smatraju da je pad krune u martu bio izazvan brigom investitora za stanje švedskog zdravstva i budućnost ekonomije. Međutim, njihovo ponašanje se zatim promijenilo, dok su čak i povećane domaće investicije.
Posljednjih sedmica kurs krune je ojačao, čak i bez obzira na odluke Riksbanka da provede program kvantitativnih olakšica (QE) po primjeru Evropske centralne banke. Regulator kupuje nacionalne državne i korporativne obveznice od komercijalnih banaka, koji služi kao orijentir za buduće emisije obveznica.
Pored toga, na taj način bankama se osigurava likvidnost za kreditiranje ekonomije. Nedavno je povećan obim programa – sa 300 milijardi na 500 milijardi kruna (sa 28,6 milijardi na 47,7 milijardi eura).
Djelomično, akcije regulatora povezane su s pokušajem slabljenja nacionalne valute i sprečavanjem njenog daljeg jačanja, nepovoljnog za švedske izvoznike. QE omogućava da se kamatne stope drže na niskom nivou i također smanjuje potrebu banaka i kompanija za nacionalnom valutom, što je čini manje atraktivnom za strane investitore.
Međutim, iako takve mjere nisu imale željeni efekt, vrijednost krune i dalje jača, a analitičari očekuju da će se taj trend nastaviti.
