Vađenje krvi je jedna od najčešćih dijagnostičkih procedura i često predstavlja prvi korak u otkrivanju bolesti, ali i u rutinskim kontrolama. Krvna slika pomaže u praćenju hroničnih oboljenja, metaboličkih poremećaja i hormonskog statusa. Stručnjaci savjetuju da bi svako trebao bar jednom godišnje provjeriti krvnu sliku.
Krv se najčešće uzima ujutro, na prazan stomak. Ipak, da bi rezultati bili precizni i vjerno prikazali vaše stanje, ključna je pravilna priprema. Sve što pojedete ili popijete dan ranije može privremeno promijeniti vrijednosti parametara, što dovodi do pogrešnih dijagnoza ili ponavljanja bolnog procesa.
Obrok bogat mastima će podići trigliceride, hrana neposredno prije vađenja diže glukozu, dok alkohol i cigarete potpuno mijenjaju sliku jetrenih enzima.
Šta jesti dan prije vađenja krvi?
Cilj nije da "popravite" nalaze dijetom, već da dobijete realnu sliku. Dan prije vađenja krvi preporučuje se uobičajena, uravnotežena ishrana bez naglih detoks programa.
Večerajte najmanje 2 do 3 sata prije spavanja. Polovinu tanjira treba činiti povrće, četvrtinu proteini, a četvrtinu složeni ugljikohidrati (npr. riba sa povrćem i kinoom).
Pijte vodu tokom cijelog dana u manjim količinama kako biste izbjegli dehidrataciju, koja otežava samo vađenje krvi.
Stroge zabrane
Najmanje jedan dan prije vađenja krvi potpuno izbjegavajte alkohol. On direktno remeti jetrene enzime, nivo triglicerida i šećer.
Savjetuje se post od 8 do 12 sati prije samog čina vađenja krvi. Ako idete u laboratoriju u 8 ujutro, zadnji obrok bi trebao biti najkasnije u 20 sati prethodne večeri.
Često pitanje je smije li se popiti kafa bez šećera. Odgovor je ne. Kafa na prazan stomak podiže nivo kortizola (hormona stresa) i može uticati na krvni pritisak i šećer. Najbolje je sačekati da završite s vađenjem krvi, doručkovati, pa tek onda popiti kafu.
Ako ste ipak poklekli i pojeli nešto masno ili popili kafu, obavezno to recite laboratorijskom tehničaru. Bolje je odgoditi vađenje za sutra nego dobiti nalaz koji će vas nepotrebno uplašiti ili sakriti stvarne zdravstvene probleme.