U sjevernom Atlantiku nalazi se jedinstveno područje poznato kao Sargaško more, koje je posebno po tome što je jedino more na svijetu koje nema obalu. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Marine Science proučava njegove neobične karakteristike i veliki ekološki značaj.
Iako na prvi pogled izgleda prazno i bez života, Sargaško more je dom brojnim morskim vrstama i ima važnu ulogu u regulaciji Zemljine klime.
Ovo more razlikuje se od svih drugih na planeti. Smješteno je oko 950 kilometara istočno od Floride, u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, i potpuno je okruženo snažnim okeanskim strujama, bez ijedne obale ili otoka.
Njegova mirna površina nalazi se unutar velikog sistema strujanja poznatog kao Sjevernoatlantski suptropski vrtlog, koji kružno pokreće površinske vode okeana. Dok su okolne vode nemirne i turbulentne, Sargaško more djeluje kao mirna zona usred vrtloga, što već stoljećima fascinira moreplovce i naučnike.
Još u doba velikih pomorskih istraživanja, mornari su nailazili na ovo neobično more. Kristofor Kolumbo je 1492. godine zapisao da ga je zabrinjavao njegov mir, jer se bojao da bi brod mogao ostati zarobljen u tom području.
Danas znamo da se ispod te mirne površine nalaze snažne morske struje.
Posebnost Sargaškog mora su ogromne prostirke morskih algi Sargassum koje plutaju na površini. Za razliku od većine algi, one ne tonu jer imaju mjehuriće ispunjene plinom koji ih drže na površini.
Ove “plutajuće livade” stvaraju važno stanište za mnoge morske organizme. Tu žive škampi, sitni rakovi, mlade ribe, pa čak i veći grabežljivci koji love u njihovoj blizini.
Naučnici su u Sargaškom moru identificirali više od 100 vrsta beskralježnjaka, zbog čega se ono smatra jednim od važnih centara morske bioraznolikosti.
Posebno je važno za evropske i američke jegulje. Njihov život počinje upravo u Sargaškom moru, a struje ih potom nose hiljadama kilometara do rijeka širom Evrope i Amerike. Nakon godina života u slatkoj vodi, vraćaju se nazad u Sargaško more da se razmnože i uginu.
Kako uspijevaju pronaći isto područje usred otvorenog okeana i dalje ostaje jedna od velikih naučnih misterija.
Osim biološkog značaja, Sargaško more ima i važnu ulogu u klimatskom sistemu Zemlje, jer je dio globalne okeanske cirkulacije koja utiče na raspodjelu topline i vremenske obrasce na obje strane Atlantika.