Bakterije koje se inače nalaze u usnoj duplji mogu direktno utjecati na pokretanje srčanog udara, pokazalo je novo istraživanje.
U analizi arterijskih plakova uzetih od više od 200 pacijenata s koronarnom bolešću arterija, tim naučnika sa Univerziteta u Tampereu u Finskoj otkrio je iznenađujuće visok procenat oralnih bakterija.
„Uloga bakterija u koronarnim bolestima arterija odavno se sumnjala, ali direktni i uvjerljivi dokazi su nedostajali. Naše istraživanje je pokazalo prisustvo genetskog materijala DNK više oralnih bakterija unutar aterosklerotičnih plakova“, objašnjava ljekar iz Tamperea, Peka Karhunen.
Posljednjih decenija sve više dokaza ukazuje na vezu između zdravlja usne duplje i kardiovaskularnog zdravlja. Dva aspekta često idu ruku pod ruku, što je navelo Karhunena i njegove kolege da traže biomarkere koji bi mogli objasniti ovu vezu.
Fokus njihove studije, objavljene u Journal of the American Heart Association, bio je jedan od glavnih uzroka srčanog udara ateroskleroza. To je nakupljanje plaka u koronarnim arterijama, koji se sastoji od masti, holesterola, kalcija i drugih supstanci na zidovima arterija.
Ateroskleroza sužava arterije, ograničava protok krvi, a ponekad dovodi i do pucanja krvnih sudova. To može spriječiti snabdijevanje srca kisikom i izazvati srčani zastoj.
Istraživači su uzeli uzorke koronarnih plakova od 121 pacijenta koji su iznenada preminuli, kao i od 96 pacijenata koji su imali operaciju uklanjanja plaka iz krvnih sudova.
Ovi uzorci analizirani su tehnikom kvantitativne lančane reakcije polimeraze, koja se koristi za identifikaciju mikroorganizama. Također su primijenili imunohistohemiju, koja otkriva određene toksine pomoću antitela, kao i transkriptomiku, koja mjeri nivoe ekspresije gena.
Testovi su otkrili biofilmove više tipova oralnih bakterija, najčešće pripadnika grupe viridans streptokoka. Oralni streptokoki pronađeni su u 42,1% koronarnih plakova pacijenata koji su iznenada preminuli i u 42,9% pacijenata koji su bili podvrgnuti operaciji.
Prisustvo ovih bakterija bilo je snažno povezano s teškom aterosklerozom, smrću od srčanih bolesti i srčanim udarom, naročito kada je u pitanju puknuti plak.
Bakterijski biofilmovi uglavnom su se nalazili u samom jezgru plaka, nedostupni imunom sistemu tijela. Ako pacijent doživi dodatni stres ili infekciju, biofilm se može upaliti, izazivajući pucanje plaka i samim tim srčani udar.
Istraživači smatraju da druge bakterijske infekcije, respiratorni virusi, loša ishrana ili hormon stresa noradrenalin mogu biti okidači koji pokreću ovu upalu.
Potrebna su dalja istraživanja kako bi se preciznije utvrdilo mjesto i uloga oralnih bakterija u srčanim udarima, kao i koji faktori pogoršavaju njihovo djelovanje i kako uopće dospijevaju do arterija. Ipak, rezultati snažno ukazuju da je zdravlje usne duplje daleko važnije za zdravlje srca nego što se mislilo.
„Ovi rezultati sugerišu da u prelazu od stabilnog, mekog koronarnog ateroma ka ranjivom plaku sklonog pucanju, kao i u razvoju simptomatičnih perifernih arterijskih plakova, može učestvovati hronična bakterijska infekcija u obliku uspavanog biofilma koji kolonizuje lipidno jezgro i zid ateroma, izbjegavajući imunološku detekciju“, pišu istraživači u svom radu.
„Ovo otkriće doprinosi savremenom razumijevanju patogeneze infarkta miokarda i otvara nove mogućnosti za dijagnostiku i prevenciju fatalnih komplikacija ateroskleroze“, navodi se u studiji.