U sve glasnijoj raspravi o zdravlju crijeva, nova studija otkriva još jednu potencijalnu korist uravnotežene crijevne mikrobiote koja se odnosi na zaštitu zdravlja bubrega. Tim nefrologa iz Pekinga otkrio je da konzumacija hrane bogate živim mikroorganizmima može značajno smanjiti rizik od razvoja hronične bubrežne bolesti (KBB), stanja koje trenutačno pogađa mnoge. Rezultati su objavljeni u recenziranom medicinskom časopisu Renal Failure, a ukazuju na moguću ulogu prehrambenih mikroba u borbi protiv jednog od najbrže rastućih globalnih zdravstvenih problema.
Istraživači sa Zavoda za nefrologiju na Univerzitetu Capital Medical analizirali su više od 15 godina podataka iz nacionalne američke ankete o prehrani i zdravlju (NHANES). Od 12.000 ispitanika, njih 2.731 imalo je dijagnosticiranu hroničnu bubrežnu bolest.
Fermentirani proizvodi
Učesnici su podijeljeni prema unosu hrane koja sadrži žive mikroorganizme - korisne bakterije koje se često nalaze u fermentiranim proizvodima. Grupe su bile sljedeće:
- niska grupa - bez konzumacije hrane s umjerenim ili visokim udjelom živih mikroba
- umjerena grupa - konzumacija hrane s umjerenim, ali ne visokim udjelom živih mikroba
- visoka grupa - konzumacija bilo koje hrane s visokim udjelom živih mikroba
- umjerena/visoka grupa - konzumacija hrane s umjerenim ili visokim udjelom živih mikroba
Tekst studije ne navodi primjere svake vrste hrane s živim mikrobima, ali Međunarodno znanstveno udruženje za probiotike i prebiotike sugerira da prehrambeni proizvodi s natpisom ‘sadrži žive kulture‘ na etiketi - moguće u nekim kupljenim kiselim krastavcima, kiselom kupusu ili siru, na primjer - općenito ukazuju na prisutnost živih mikroorganizama.
Rezultati
Osobe s visokim unosom hrane s mikroorganizmima imale su znatno manji rizik od razvoja KBB u usporedbi s onima s niskim unosom. Pozitivan učinak zabilježen je i kod umjerenog unosa. Autori studije naglašavaju kako je ovo prvo veliko istraživanje u SAD koje povezuje opću konzumaciju hrane sa živim mikrobima, a ne samo određenih probiotika, s prevencijom bubrežnih bolesti.
Hronična bubrežna bolest predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem, odgovorna je za 1,2 miliona smrtnih slučajeva godišnje, a procjenjuje se da će do 2040. postati peti vodeći uzrok smrti u svijetu. Prema podacima Mayo klinike, trenutačni tretmani se fokusiraju na usporavanje napredovanja bolesti, jer učinkovita terapija koja bi je zaustavila još ne postoji.