U Spomen-području Donja Gradina danas je obilježen Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u zločinačkoj NDH, tokom Drugog svjetskog rata.
Na mjestu koje i danas simbolizuje razmjere stradanja u Jasenovcu i opomenu budućim generacijama da se zločini nikada ne ponove, prisutnima se obratio i specijalni izaslanik predsjednika SAD za borbu protiv antisemitizma Jehuda Kaplun, čiji je govor bio usmjeren na poruke sjećanja i pamćenja svih žrtava, kako Holokausta, tako i genocida i zločina u svijetu.
Nasljeđe Elia Wiesela
U tom kontekstu posebno se osvrnuo na nasljeđe Elia Wiesela, dobitnika Nobelove nagrade za mir, čovjeka koji je preživio Holokaust i koji se borio protiv negiranja Holokausta i genocida u Srebrenici, ali i protiv negiranja svih zločina nad nevinima.
'Poznavao sam Elija Wiesela i dugo sam s njim radio. On me naučio šta istinski znači čuti svaki vapaj i čuvati sjećanje. Eli je posjedovao moralnu hrabrost i iz onoga što je preživio u Aušvicu naučio je da kada kažemo 'nikada više', to nije samo slogan, nego i poziv na djelovanje. Zato je govorio o aparthejdu u Južnoj Africi, genocidu u Ruandi i o zločinima koji su se dogodili ovdje u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog vijeka. Svaki zločin je zločin. Svaki zločin se mora posmatrati kao odvojeni zločin, kao nešto što je učinjeno da se ubijaju desetine hiljada, milioni ljudi.
Danas čujemo vapaje koji odjekujuiz ove zemlje. Ne samo žrtava Jasenovca, nego žrtava svih zločina koji su se dogodili širom ove zemlje i dalje. Ipak, neki još iskrivljuju istinu o onome što se dogodilo ovdje u Jasenovcu četrdesetih, ili poriču ono što se dogodilo devedesetih, ali istina se ne može iskriviti.' kazao je Kaplun.
Vidljivo je da je Kaplun u svom izlaganju mislio i na genocid u Srebrenici, ali je izbjegao taj zločin nazvati pravim imenom.
Istovremeno se Kaplun pozvao na Wiesela i njegovo nasljeđe, a koji je javno isticao genocid u Srebrenici i upozoravao na obavezu svijeta da to ime nikada ne izbriše iz kolektivnog sjećanja.
Šira formulacija o zločinima
Dok je Wiesel insistirao na jasnom imenovanju genocida kao preduslovu pravde i suočavanja s prošlošću, Kaplun je ostao na širem formulisanju 'zločina devedesetih', bez direktnog korištenja termina genocid u Srebrenici koji je u međunarodnom pravu odavno utvrđen kroz presude međunarodnih sudova, a Ujedinjene nacije su utemeljile i 11. juli kao Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine.
Da li je Kaplun genocid u Srebrenici preimenovao u 'zločine devedesetih' u BiH zbog toga što su ga u Donju Gradinu pozvali predstavnici vlasti u entitetu RS, redom negatori genocida, nije poznato, ali je jasno da nije mogao prešutjeti zločinačke pohode tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
I može Kaplun i bilo ko drugi, izbjeći spomenuti genocid u Srebrenici, ali ne može izbjeći činjenicu da se ime tog zločina ne briše šutnjom ni opštim formulacijama. koji se ne mogu umanjiti niti zaboraviti, ma kako ih zvali.