Suhe šljive su, bez sumnje, jedno od najboljih sušenih voća. Za razliku od svježih šljiva, suhe šljive mogu stajati u ostavi oko šest mjeseci. Kada se čuvaju u frižideru, u zatvorenoj posudi, ostaju jestive i do godinu dana.
U sastavu suhih šljiva nalazi se koncentrirani sorbitol i vlakna, što im daje jači laksativni učinak u odnosu na svježe šljive. Kako svježe, tako i suhe šljive predstavljaju pravu malu riznicu kalija, vlakana i vitamina K, dok se u tragovima mogu pronaći magnezij i željezo.
U bilo kojem obliku, šljiva je nevjerovatno bogata jedinstvenim fitonutrijentima – neohlorogenskom i hlorogenskom kiselinom. Ove supstance svrstane su u fenole, a njihova uloga snažnih antioksidanasa potvrđena je u brojnim naučnim istraživanjima. Posebno je značajna sposobnost svježih i suhih šljiva da poboljšaju iskorištavanje željeza u organizmu, što se dovodi u vezu s vitaminom C prisutnim u ovom voću.
Konzumiranje četiri do pet suhih šljiva osigurava oko 280 mg kalija, odnosno približno 12% preporučenog dnevnog unosa. U nastavku su neke od potencijalnih zdravstvenih koristi jedenja suhih šljiva.
Suha šljiva kao lijek
Jedan od najstarijih kineskih lijekova napravljen je upravo od suhe (dimljene) šljive i nosi naziv ubai. Ovaj lijek ublažava simptome mučnine, groznice i kašlja. Na vrhu liste od 24 vrste voća po antioksidativnoj moći nalazi se svježa šljiva (Prunus domestica), dok je suha šljiva daleko ispred suhih smokava, hurmi, grožđa i kajsija, i to s dvostruko jačim antioksidativnim djelovanjem.
Suhe šljive su dobar izvor netopivih i topivih vlakana. Netopiva vlakna pomažu u održavanju redovne stolice, dok topiva vlakna doprinose umjerenoj probavi i boljoj apsorpciji hranjivih materija iz hrane. Suhe šljive također sadrže sorbitol i hlorogensku kiselinu, koji mogu povećati učestalost pražnjenja crijeva.
Antioksidansi i protivupalna svojstva suhih šljiva, prema kliničkim studijama, mogu spriječiti gubitak koštane mase i pomoći u očuvanju zdrave gustoće i strukture kostiju. Veće količine vitamina K u suhim šljivama dodatno doprinose zdravlju kostiju.
Samo tri do četiri suhe šljive dnevno mogu pomoći u neutralizaciji štetnih slobodnih radikala koji negativno utječu na pamćenje.
Zašto bi trebalo jesti suhe šljive svaki dan
Istraživanja su pokazala da su flavonoidi prisutni u šljivama djelotvorni u zaštiti od dobnog kognitivnog oštećenja. Redovno konzumiranje šljiva može pomoći i u prevenciji neurodegenerativnih bolesti povezanih sa starenjem, poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Suhe šljive mogu pomoći u snižavanju nivoa glukoze u krvi i LDL kolesterola („lošeg kolesterola“), istovremeno štiteći ćelije od oštećenja koja mogu dovesti do razvoja različitih bolesti.
Kada jesti suhe šljive
Konzumiranje suhih šljiva ujutro odličan je način da se iskoriste blagodati antioksidanasa već na početku dana. To može pomoći redovnom pražnjenju crijeva i spriječiti zatvor. Osim toga, prirodni izvor energije iz suhih šljiva može doprinijeti produktivnijem i energičnijem jutru.
Laksativni učinak suhih šljiva može se javiti nekoliko sati nakon konzumacije, pa njihovo jedenje pred spavanje može izazvati nelagodu i poremetiti san. Zbog toga je najbolje jesti ih ranije tokom dana, kako bi se ostavilo dovoljno vremena da laksativni učinak prođe prije odlaska na spavanje.