Fotografije svemira, poput onih koje snima Svemirski teleskop James Webb, mogu nas navesti da pomislimo kako je svemir pun zvijezda, galaksija i planeta. No, istina je da materija u svemiru nije ravnomjerno raspoređena – a neki astronomi vjeruju da se naša galaksija, Mliječna staza, nalazi unutar goleme kosmičke praznine.
Novo istraživanje koje predvodi Indranil Banik, kosmolog s Univerziteta u Portsmouthu, sugerira upravo to. Njegov tim je otkrio da zvukovi iz ranog svemira, odnosno baryonske akustične oscilacije (BAO) – valovi koji potječu iz razdoblja neposredno nakon Velikog praska – podupiru ovu ideju. Njihova otkrića objavljena su u maju u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.
Hubbleova napetost: svemir se širi brže nego što bi trebao
U centru ove teorije je tzv. Hubbleova napetost - razlika između očekivane i stvarno izmjerene brzine širenja svemira. Na temelju promatranja ranog svemira i važećeg modela kosmologije, naučnici su izračunali kolika bi trebala biti stopa širenja danas. No, kada mjerimo brzinu kojom se galaksije u obližnjem svemiru udaljavaju, ona je veća nego što smo očekivali.
'Riječ je o neskladu između teorije i promatranja,' objašnjava Banik. 'A to baca sumnju i na izračune o starosti svemira.'
Rješenje? Nalazimo se u gigantskoj praznini
Banik i njegov tim predlažu rješenje: možda se nalazimo unutar ogromne kosmičke praznine, regije svemira gdje ima manje galaksija i materije nego prosječno. Gravitacija bi iz te regije povlačila materiju prema gušćem okruženju izvan nje, što bi uzrokovalo iluziju ubrzanog širenja kad promatramo obližnje galaksije.
Ova hipotetska regija naziva se KBC praznina, a trebala bi biti široka oko dvije milijarde svjetlosnih godina, s čak 20 posto manjom gustoćom od prosječne gustoće svemira.