Temperature koje su ovog ljeta zabilježene u Evropi ruše sve rekorde. Ako Svjetska meteorološka organizacija potvrdi mjerenja, izmjerena temperatura od 48,8 stepeni Celzija na Siciliji bit će novi temperaturni rekord u Evropi.
Trenutni rekord drži Atina u kojoj je davne 1977. godine izmjereno 48 stepeni.
Intenzivna vrućina u Italiji, Španjolskoj i Sjevernoj Africi, u kombinaciji sa šumskim požarima u Grčkoj i Turskoj, možda najbolje pokazuju koliko su juli i avgust u Evropi postali vrući. No, vrućina je ove godine u pojedinim dijelovima Mediterana gotovo pa ne izdrživa.
Trenutno je veliko područje visokog pritiska u gornjoj atmosferi i utiče na većinu Mediterana i sjeverne Afrike. Ovaj sistem visokog pritiska dovodi do pada u atmosferi koji komprimira zrak i onda ga zagrijava - što se ponekad naziva i toplinskom kupolom.
Dodatno, pod sustavom visokog pritiska, vjertrovi su slabiji pa se vrućina ne raspršuje što dodatno pridonosi da situacija postaje sve toplija i toplija, pojasnio je Bob Stefanski, voditelj primjenjenih klimatskih servisa pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji.
Iz Svjetske meteorološke organizacije upozoravaju kako bi se ekstremni uvjeti mogli zadržati i proširiti pa bi još neki dijelovi Mediterana mogli oboriti svoje dosadašnje toplinske rekorde.
No, može li Mediteran izdržati takve temperature? Ili čak i više temperature u budućnosti?
Profesor Peter Stott iz britanskog Meteorološkog ureda, upozorio je kako bi se dijelovi Evrope morali pripremiti na temperature od 50 stupnjeva Celzija u budućnosti.
Ne možemo reći kad bi se to tačno moglo dogoditi, ali Evropa će se morati pripremiti za buduće rušenje rekorda s temperaturama iznad 50 stupnjeva Celzija, najvjerovatnije blizu Mediterana gdje je utjecaj vrućeg zraka iz sjeverne Afrike najjači, upozorio je u studiji objavljenoj u časopisu Nature prof. Stott.
Problem je što, unatoč brojnim upozorenjima, većina zemalja ne čini dovoljno kako bi se pripremila za sve ekstremnije vrijeme.
Postoje dva načina pripreme. Jedan je priprema kroz vremensku prognozu, kroz koji ako prognozirate toplinski val sedmicu dana unaprijed, možete pripremiti bolnice i hitne službe na više poziva i intervencija. Drugi način je dugoročniji i obuhvaća građenje kuća i zgrada koje će biti otpornije na vrućinu, upozorio je prof. Dann Mitchell iz britanskog Meteorološkog ureda za Independent.
Upravo bi to mogao biti najveći problem starih gradova na Mediteranu, koji zbog svog načina gradnje, nemaju mogućnost prilagoditi se novim klimatskim uvjetima. Znanstvenici sugeriraju da bi se gradovi mogli "hladiti" gradnjom zelenih oaza kao što su parkovi, vrtovi i zeleni krovovi, ali i bojanjem cesta u bijelu boju što pomaže u reflektiranju sunčevih zraka i smanjenju temperature. Prema istraživanju koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Purdue, posebna bijela boja, koju su razvili, reflektira do 98,1 posto sunčeve svjetlosti, može uvelike smanjiti temperaturu u gradu odnosno u zgradi kojom je obojana. Tako su izračunali da 90 metara kvadratnih obojane površine tom bojom ima rashladnu snagu 10 kW.
Ono što će definitivno biti nužna "oprema" svakog doma u budućnosti su - klimatski uređaji. Naime, iako još nema konkretnih znanstvenih studija, sve je više dokaza da velika vrućina utječe na mentalno zdravlje.
Studija objavljena u Science Directu, pokazuje kako upravo toplinski val utječe na pogoršanje mentalnog zdravlja, pogotovo kod starijih ljudi koji žive u tropskoj i suptropskoj klimi.